Među njima se posebno ističe mlada i upečatljiva glumica Tihana Lazović, podrijetlom iz Zadra, koja je nova zvijezda hrvatskog filma. Nakon što je sjajno odglumila tri uloge (Jelenu, Natašu i Mariju) u Matanićevom 'Zvizdanu', svojom sirovom glumom i velikim rasponom emocija od ljubavi do mržnje, oduševila je nekoliko hrvatskih redatelja, ali i Europu. Upravo je uvrštena među deset najboljih mladih europskih glumaca u sklopu programa European Shooting Stars 2016., koji svake godine za vrijeme Berlinalea predstavlja nove glumačke nade europske kinematografije.

Nadarenu glumicu prvi je zapazio Vinko Brešan ponudivši joj ulogu Trubačice u 'Svećenikovoj djeci', a zatim joj je Lukas Nola dao ulogu zlostavljane djevojke Bebe u filmu 'Šuti', koji se bavi nasiljem u obitelji. S tom ulogom doživjela je glumačko krštenje jer je morala snimiti dramatične, nasilne i golišave scene, što je učinila vrlo uvjerljivo te joj je žiri u Puli dodijelio Zlatnu arenu za najbolju debitanticu. Također je gostovala u serijama 'Crno-bijeli svijet', 'Stipe u gostima' i 'Subotom ujutro, nedjeljom uvečer'.

Zatim je odigrala i ulogu Jadranke u napetoj psihološkoj drami 'S one strane' Zrinka Ogreste, koja je upravo uvrštena u službeni program jednog od najvećih i najvažnijih festivala na svijetu – 66. Berlinalea, dok se hrvatska premijera tog filma očekuje u ožujku. Završila je i snimanje prvog dugometražnog filma Barbare Vekarić 'Aleksi', tzv. coming of age, u kojem je igrala problematičnu djevojku koja se nakon završenog studija u Zagrebu vraća u rodno mjesto na Pelješcu jer nije uspjela naći posao.

Tihana Lazović odrasla je u Zadru gdje je bila, kako je svojedobno izjavila, okružena vršnjacima punima gorčine i mržnje prema svemu drukčijemu, a tu istu mržnju gleda i danas, dvadeset godina kasnije. Zna reći da je zanimaju ozbiljne, važne i kontroverzne teme, poput pedofilije u Crkvi, i da je aktivistički nastrojena. Taj poriv pokazala je još u srednjoj školi kada je kao novinarka pisala, između ostaloga, i o legalizaciji prostitucije. Svira klavir i godinama se pripremala za karijeru klasične pijanistice, a sada pjeva u jazz bendu 'Jen dva trio i Tihana Lazović', što je posebno veseli. Jasno iznosi mišljenje pa je tako izjavila da želi da zaboravimo devedesete i napokon krenemo dalje, što je u desno orijentiranoj javnosti izazvalo neugodne komentare.

Iako nije tako davno diplomirao, mladi i talentirani glumac Adrian Pezdirc imao je već nekoliko zapaženih uloga i u kazalištu i na filmu. Primjerice, već je na trećoj godine Akademije dramskih umjetnosti surađivao na 'Medeji' s Tomažom Pandurom, a sada će igrati glavnu ulogu mladog inženjera brodogradnje Hansa Castorpa u 'Čarobnom brijegu', koji režira Janusz Kica. Predstava nastaje prema romanu Nobelovca Thomasa Manna, jednog od najznačajnijih pisaca 20. stoljeća, a premijera će biti 30. prosinca u ZKM-u i očekuje se s velikim zanimanjem.
Dijelom zbog toga što taj zahtjevni roman koji daje dijagnozu europskog društva između dva svjetska rata, još nikad nije postavljen na hrvatskoj sceni, a dijelom i zbog Pezdirca koji je u toj predstavi dobio priliku da iskaže sve nijanse svog talenta.

Adrian Pezdirc na sceni se pojavio prošle godine u ispitnoj predstavi 'Tartuffe' u režiji Krešimira Dolenčića, kada je postalo jasno da je riječ o iznimno talentiranom glumcu, koji će u budućim rolama pokazati sve što može. Predstava je zbog velikog odaziva publike kasnije igrala i u Vidri, a on je dobio nagradu Hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28. godina. Ove godine je zablistao u ulozi Beineberga u zahtjevnoj predstavi 'Pomutnje', nastaloj prema tekstu Roberta Musila 'Pomutnje gojenca Torlessa', koja je u režiji Branka Brezovca premijerno izvedena u New Yorku, a zatim je gostovala u nekoliko europskih zemalja. U tom komadu igrao je mladića odraslog u imućnoj obitelji, koji traži odgovore, ali ih zbog mladosti ne pronalazi, a u toj potrazi ne dobiva potporu ni od sustava.

'Tu vidimo paralelizam današnjeg vremena i Beinerberga, mislim da su mladi danas prepušteni sebi više nego ikada prije', izjavio je tog prigodom. Zatim je bio zapažen u novom čitanju Krležine jednočinke 'Adam i Eva' u režiji i koreografiji Natalije Manojlović, koja je izvedena u sklopu 4. Festivala Miroslav Krleža i gdje se Adam i Eva na kraju pretvaraju u Adama i Adama. Uz to, nastupio je u ansambl predstavi ZKM-a 'Pretposljednja panda ili statika' u svom matičnom Zagrebačkom kazalištu mladih gdje je na 'stručnom usavršavanju'. Kao što je jednom izjavio, ta mu je tematika bliska i srodna, a ulazak u ZKM ostvarenje je njegova sna. Također, igrao je i u dva filma – 'Vikendu' Gorana Ribarića i 'Koscu' Zvonimira Jurića, a ove se godine pojavio i u filmu Ivone Juka 'Ti mene nosiš' gdje je glumio vlasnika teretane.

Mlada glumica Erna Rudnički (27), podrijetlom iz Bjelovara, postigla je u ovoj godini veliki uspjeh: za prvu profesionalnu ulogu u autorskom projektu Ivice Boban 'Nevjerojatni događaj', koja je praizvedena u Knapu, dobila je tri nagrade - na Gumbekovim danima i 22. Festivalu glumca, te Nagradu hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina. U toj pomalo nadrealnoj predstavi o našoj istraumatiziranoj stvarnosti, u stilu moderne commedie dell'arte, Erna Rudnički igra čak osam uloga, u kojima je pokazala svoj raskošni talent i nevjerojatnu lakoću transformacije u različite likove, primjerice kao timariteljica u zoološkom vrtu, te oduševila publiku i kritiku.

Počela je glumiti u Bjelovarskom kazalištu, a prvo je studirala arhitekturu, međutim, glumački poziv je prevagnuo i naposljetku je diplomirala glumu na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti gdje je igrala u brojnim predstavama, odnosno, javno izvođenim ispitima. Najdraža joj je uloga Zore u predstavi 'Vjera iznenada' na dubrovačkom dijalektu, u klasi Helene Buljan i Doris Šarić Kukuljice. O današnjoj situaciji na glumačkoj sceni kaže da ima puno mladih talentiranih ljudi koji traže svoje mjesto pod suncem i teško je doći do posla, jer je pet akademija previše, no nada se da će svatko dobiti svoju priliku.

Smatraju je svestrano talentiranom mladom umjetnicom posebnog stasa i glumačkog glasa, koja svira i klavir te pomalo gitaru i ukulele, a osim u kazalištu, igra manju ulogu i u filmu 'Život je truba' Antonija Nuića, njenog bivšeg profesora na Akademiji, te u televizijskoj seriji 'Nemoj nikom reći' čija se druga sezona upravo snima.

Dado Ćosić (28), podrijetlom iz Bosanske Dubice, jedan je od trenutačno najzanimljivijih mladih glumaca na zagrebačkoj sceni. Briljirao je u glumačkoj minijaturi u Matanićevu 'Zvizdanu', gdje je utjelovio lik Saše, bijesnog brata Jelene, mlade Srpkinje, koji ne preže ni od čega da spriječi njen odlazak s dečkom Hrvatom u Zagreb.

Njegov talent prepoznao je i žiri u Puli dodijelivši mu za tu ulogu Zlatnu arenu za najbolju sporednu ulogu. Zatim se potvrdio u hvaljenom kontroverznom Copijevom komadu 'Teškoće s izražavanjem' u režiji Edvina Liverića, izvedenom u Teatru Itd, koji tematizira homoseksualizam i transrodnost, a posebno u svom matičnom ZKM-u gdje je glumio u provokativnom Urbanovom 'Drakuli' i zatim u jednako kontroverznom Tollerovom 'Hinkemanu'. Glas da hrabro uskače u kontroverzne projekte, koji su za poimanje našeg mainstreama i dalje tabu tema, i da voli rizične i zahtjevne uloge, potvrdio je i rolom u kratkom filmu 'Šake' Jasne Nanut, gdje glumi homoseksualca slomljenog srca. Međutim, po njegovu mišljenju gay tematika nije nimalo kontroverzna, nego je puno kontroverznije, kako je jednom izjavio, da će na izborima vjerojatno pobijediti HDZ.

Njegov uspon započeo je već prije dvije godine, kada je u kazalištu počeo surađivati sa Sašom Božićem, Dariom Harjačekom, Lenkom Udovički i Bobom Jelčićem, a na filmu se pokazao u 'Koscu' i filmu 'Teleport Zovko'. Svoj talent kapitalizirao je s nekoliko nagrada, a samo ove godine dobio je dvije – Nagradu Veljko Marčić za najboljeg mladog glumca na 21. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci za ulogu Ivana u 'Mobitelu' Krešimira Dolenčića i Nagradu na Filmskoj reviji ADU (FRKA) za ulogu u 'Šakama' Jasne Nanut.

Tu je i Anđela Ramljak, koja je zablistala u ulozi strastvene moderne Antigone 21. stoljeća u odličnoj predstavi '#radni naslov Antigona', koja je izvedena u travnju u ZKM-u u režiji Renate Carole Gatice. Predstava je bila nagrađena za izvanrednu režiju, a mlada glumica je vrlo uvjerljivo i žestoko dočarala lik beskompromisne buntovne internetske aktivistkinje, koja je odlučila raskrinkati urotu što se krije iza terorističkog napada na grad Tebu te se u tom naumu sukobljava s medijskim magnatom Kreontom. Rođena je u Mostaru i za vrijeme rata se s obitelji preselila u Zagreb gdje je prvo studirala na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, a zatim je upisala Akademiju.

Pripada generaciji studenata koji su igrali u već spomenutom 'Tartuffeu' i koji je Anđeli Ramljak donio dekanovu nagradu i nominaciju za Nagradu hrvatskog glumišta. Za mladu glumicu kažu da nema problema pri izražavanju svog mišljenja; iako zbog porculanske puti i plave kose djeluje krhko, ona je izravna, otvorena i hrabra i ne opterećuje se ustaljenim društvenim pravilima. Tako je svojedobno o Antigoni izjavila da je većina mladih poput Antigonine sestre, koja smatra da je bolje pognuti glavu i prilagoditi se, dok Antigona to ne čini nego pokušava sve promijeniti, bez obzira na cijenu, te da joj se zbog te njene hrabrosti neizmjerno divi, dok za Facebook smatra da je vrhunac narcizma, a brine je u i to što se više razmišlja o novom kafiću negoli o novoj knjizi.