Izložba povodom 30. obljetnice genocida u Srebrenici otvorena je u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani, nakon što je došlo do nesuglasica s Muzejom novije i suvremene povijesti Slovenije, u kojem je izložba izvorno trebala biti postavljena. Dvije institucije nisu uspjele pronaći zajednički stav o tome što je dovelo do genocida u Srebrenici, a, čini se, i oko same upotrebe termina genocid
Izložba pod nazivom '30 godina od genocida u Srebrenici - sjećanja svjedoka koji danas žive među nama' temelji se na osobnim pričama 15 svjedoka koji se u dubinskim intervjuima prisjećaju tragičnih iskustava od prije 30 godina.
'Izložbu svjedočanstava preživjelih žrtava genocida otvaramo u trenutku u kojem se politička i društvena neizvjesnost u Bosni i Hercegovini ponovno povećava, a razumijevanje nedavnih događaja, posebno onih najtragičnijih, ponovno prelazi u sferu poricanja, izmišljanja i namjernih laži', rekao je Nevzet Porić, muftija Islamske zajednice u Sloveniji, na konferenciji za novinare prije otvaranja izložbe. Islamska zajednica je, naime, inzistirala na svojoj formulaciji objašnjenja genocida u Srebrenici, za koju iz Muzeja novije povijesti tvrde da nije muzeološki ni povijesno utemeljena.
Ela Porić, voditeljica memorijalnog programa planiranog u Muzeju novije i suvremene povijesti, kaže pak da se Muzej i Islamska zajednica nisu uspjeli dogovoriti oko toga što je dovelo do genocida u Srebrenici. Dodala je kako je Muzej predložio da se izostavi uvodno objašnjenje, što je Islamskoj zajednici bilo neprihvatljivo. 'Genocid u Srebrenici mora se prikazati cjelovito, utemeljeno na povijesnim i pravnim činjenicama i tu je apsolutno nemoguće tražiti bilo kakve kompromise. Svjedočanstva predstavljena na izložbi bez uvodnog objašnjenja nemaju nikakvo značenje i težinu', zaključila je Porić.
Što je utvrdio Haški sud
U razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine Vojska Republike Srpske i specijalna vojna postrojba srpske vojske Škorpioni ubile su najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica. Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji 2017., prilikom čitanja presude Ratku Mladiću, potvrdio je da je u Srebrenici počinjen genocid. Ova se presuda niti danas ne priznaje u Srbiji i Republici Srpskoj, iako je Opća skupština UN-a 2024. donijela i posebnu rezoluciju u kojoj konstatira da se u Srebrenici uistinu dogodio genocid.
Individualna i kolektivna odgovornost
Iz krugova bliskih Islamskoj zajednici zbog toga su došle optužbe o relativizaciji povijesnih činjenica, što iz Muzeja odbacuju. 'Povijesne činjenice nikada nisu dovedene u pitanje. Iako je izložba bila uvelike dogovorena i pripremljena, nismo uspjeli postići dogovor o načinu na koji će biti prezentiran sadržaj uvodnog teksta. U pripremi izložbe usredotočili smo se na usmena svjedočanstva preživjelih, potkrijepljena vjerodostojnim primarnim izvorima, uključujući sudske odluke, izvješća međunarodnih organizacija i istraživanja. Posebnu pozornost posvetili smo točnosti podataka, objektivnosti te dosljednoj upotrebi utvrđenog pravnog i povijesnog nazivlja. Pritom smo jasno razgraničili individualnu odgovornost počinitelja od mogućih kolektivnih interpretacija', kažu iz Muzeja novije i suvremene povijesti Slovenije.
Dodaju kako su iz medija doznali da će se izložba održati na drugoj lokaciji, pa im, kažu, nije poznat njezin konkretan sadržaj. 'Ispričavamo se zbog incidenta svim svjedocima koji su odlučili istupiti i podijeliti svoje priče sa slovenskom javnošću. Ujedno im zahvaljujemo na ovoj akciji jer je njihova odluka iznimno hrabar i duboko osoban čin', zaključuju iz Muzeja.
Komemorativni program obilježavanja 30. obljetnice Srebrenice u Sloveniji, pod nazivom '8372 živa sjećanja', započeo je u siječnju i uključuje brojne izložbe, razgovore i druge aktivnosti. Završit će 9. srpnja memorijalnom ceremonijom na platformi ispred ljubljanske džamije. Uvodni govor tom će prilikom održati slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.
