Autore je predstavio kultni spisatelj i strip autor Darko Macan, kroz razgovor o novim kretanjima unutar žanra horora i znanstvene fantastike u regiji. Na tribini su otvorena brojna pitanja, a dosta se raspravljalo i o čitateljskom 'pulsu' za fantastiku.

'U Srbiji ne postoji kritična masa fanova koji bi izdvojili novac za fantastiku. Događa se da izdavač više ne zna granice žanra', objasnio je Skrobonja koji je, kaže, vodio evidenciju žanrovskog stvaranja u Srbiji te na temelju toga pripremio tematske antologije o televiziji, urbanim legendama i smaku svijeta (naš autor Aleksandar Žiljak također je zastupljen pričama u dvije antologije).

'Brojni domaći autori došli su preko tih antologija do izdavanja samostalnih autorskih romana', objašnjava iskusni izdavač koji dodaje da je u Srbiji uvijek aktivan interes za nacionalnu povijest u fikciji, čime je objasnio i veliku popularnost strip izdanja 'Družina Dardaneli', debitantskog uratka scenarista Pavla Zelića i crtača Dragana Paunovića, avanturističko-špijunske priče s kraja 19. stoljeća čiji su protagonisti poznati književni i povijesni junaci. Neizbježna je analogija s kultnim Alanom Mooreom i njegovim strip serijalom 'The league of extraordinary gentlemen', pa je Darko Macan upitao što je posebno interesantno autorima u opisu početka 20. stoljeća.

'Ljudima je dosta legitimne, prave povijesti', odgovorio je Skrobonja te kao ilustraciju presjeka interesa parafrazirao poznati aforizam: 'Godine u Srbiji su ili kišne ili sušne, ali sve su istorijske.'

'Koliko se u zadnjih 20 godina srpska literatura bavila ratom 1991-1995, i kasnije poslijeratnom Hrvatskom?' nadovezao se na to Macan, na što je Oltvanji odgovorio da je u tom pogledu prednjačila mainstream proza, dok u fantastičnoj književnosti ne postoji ništa naročito relevantno, budući da se ona nastojala odmaknuti od uobičajenih trendova.

Na kraju tribine postavilo se i pitanje ženskog pisma u žanru te je Skrobonja odgovorio da su u zadnjim antologijama zastupljene četiri mlade i talentirane autorice, od kojih je izdvojio poetičnu prozu Nastasje Pisarev čija je priča 'Pepeo je tiho zasipao grad i ovu, poslednju noć' objavljena u zbirci priča 'Apokalipsa juče, danas, sutra – priče o smaku sveta'.

Rezime predstavljanja bio je da se svake godine na tržištu pojavljuje sve više kvalitetnih autora i specijaliziranih izdavačkih kuća (iako kronično nedostaje specijaliziranih časopisa), a unatoč tome što je fantasy žanr naspram horora i znanstvene fantastike poprilično getoiziran, autori smatraju da danas puno lakše nailaze na nove spisateljske nade.

'Čini mi se da godinama ne postajemo bolji sa živcima, baš naprotiv, već je činjenica da je porasla kvaliteta pisanja', zaključio je Oto Oltvanji

Nakon tribine gosti su se prebacili u susjednu dvoranu gdje su pred mnoštvom zainteresiranih predstavili svoje nove romane. U ostalim prostorijama FER-a održane su brojne prezentacije: na posebno dobar odjek naišao je Sven Nemet, slikar i voditelj Kluba društvenih igara Labirint, tijekom predstavljanja svojih autorskih igrica za klince 'Biatlon' i 'Pandook!'.

'Obje igre izdane su u izuzetno maloj nakladi od svega 180 komada unutar moje firme Studio spektar d.o.o. Igre su izašle iz tiska ove godine i zasad ih se može kupiti online na www.studiospektar.com, u dućanima Algoritma i trgovini Aha u Masarykovoj. Sam sam dizajnirao sve, od mehanike do vizualnog segmenta (ilustracije na mapama, kartama, kutije)', objasnio je Sven te opisao principe igranja:

'Igra Biatlon je namijenjena klincima od tri godine naviše. Može je igrati dvoje do četvero igrača i traje oko 20 minuta. Igra je prilagodljiva za raznu dob djece pa će manja djeca igrati s manje kartica, a oni malo veći sa svima. Veća djeca će također umjesto imitiranja zvukova pokušati odgonetnuti koja će karta izaći. Pravila su kratka, sva stanu na pola stranice i izuzetno su jednostavna za naučiti i najmanjoj djeci. Igra Pandook! je za tri do pet igrača starijih od 10 godina i traje oko 30 minuta. Otete krave, divovske bakterije - kućni ljubimci, polja za izradu krugova u žitu, djela najsuvremenije galaktičke umjetnosti... svime time igrači trguju u ulozi lukavih vanzemaljskih trgovaca koji pokušavaju što bolje prodati svoju robu na galaktičkom sajmu pod nazivom Pandook', zaključio je autor.

Tijekom jučerašnje večeri imali smo priliku upoznati i nove hrvatske SF filmaše. Film 'Show Must go On' redatelja i scenarista Nevia Marasovića imao je premijeru prošle godine u Puli, a trenutačno igra u zagrebačkim kinima. Apokaliptični SF posjetiteljima SFeraKona predstavio je Tom Vujnović, koproducent zadužen za specijalne efekte. Proveo nas je kroz zanimljive ilustracije stvaranja čarolije specijalnih efekata i dodavanja nužnih rekvizita te kreiranja cijelih scena u procesu postprodukcije.

'Ne zalažem se za trpanje specijalnih efekata svugdje gdje se može, već za racionalno korištenje kojim bismo poboljšali priču i uštedjeli u produkciji. Jedna od stvari koja mi jako fali u hrvatskom filmu je nedostatak totala. Jako je teško i skupo kontrolirati velike površine, pa to u procesu stvaranja uglavnom otpadne prvo', objasnio je Vujnović te demonstrirao kako su u filmu digitalno dodani i prerađeni zagrebački eksterijeri, naknadno iskorišteni u stvaranju poslijeratne, derutne atmosfere.

O snimanju dječjeg filma 'Duh babe Ilonke' redatelja Tomislava Žaje, koji je naišao na brojne poteškoće u procesu realizacije, govorila je scenaristica i autorica istoimenog romana Irena Krčelić:
'Glavnu glumicu za lik ciganke Manuše tražili smo više od godinu dana i konačno je našli prilikom obilaska jedne škole u Kozari Boku, same pripreme za snimanje zbog financijskih poteškoća i koprodukcijskih uvjeta trajale su pet godina, a Esma Redžepova koja je trebala glumiti babu Ilonku otkazala je samo mjesec dana prije snimanja.'

Srećom za ekipu, u njenu ulogu u zadnji čas uskočila je Sabina Ajrula, lik nestašne Manuše preuzela je talentirana Selma Ibrahimi, financijska konstrukcija uspješno je zatvorena te je dječja drama o 'pomaknutoj' romskoj obitelji konačno stigla do montaže, gdje se upravo radi na specijalnim efektima.

'Moram primijetiti da u zadnje vrijeme u hrvatskoj kinematografiji vlada trend zagrobnih dječjih filmova, prvo 'Koko i duhovi', sad 'Duh babe Ilonke', a njima je prethodio 'Duh u močvari', našalila se Irena Krčelić, čiji roman i film uskoro očekujemo u distribuciji.

Večeras u prostorijama FER-a možete pogledati SF postapokaliptične filmove 'Vektor' Ivana Rogara i 'Mjesto na kojem je umro posljednji čovjek' Ivana Perića te njemački horor i fantasy film 'Transfer' hrvatskog redatelja Damira Lukačevića, koji se bavi premisom prebacivanja svijesti ostarjelog bračnog para bijelaca u tijela mladih crnaca.

Osim brojnih zanimljivih predavanja, prezentacija, okruglih stolova, kvizova i filmskih projekcija, sljedeća dva dana imate jedinstvenu priliku upoznati se s počasnim gostom Daveom Lallyjem, predsjednikom Europskog SF društva koje svake godine sudjeluje u organizaciji europske SF konvencije Eurocon te dodjeljuje nagrade na polju spekulativne fikcije na području cijele Europe. Rođen je u Dublinu i trenutačno živi u Londonu; posebno ga zanima SF na televiziji i veliki je fan serije 'The Prisoner' iz 1967. kao i filma 'The Wicker Man' iz 1973.

Kako organizatori navode - ovaj Irac jedna je najzabavnijih osoba europskog fandoma, a vjerojatno ćete ga na konvenciji prvo prepoznati po do poda dugačkom 'privjesku' izrađenom od akreditacija nekih od konvencija na kojima je bio. Stoga, slobodno ga zaustavite na hodniku i popričajte s njim.