Premda je Antunu Vujiću, dosadašnjem glavnome ravnatelju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, istekao četverogodišnji mandat još 25. listopada prošle godine, dakle prije više od dva i pol mjeseca, još se ne zna njegov nasljednik. Vujić se i dalje nalazi na toj poziciji, a Vlada, koja bi trebala imenovati čelnoga čovjeka te kuće, za sada šuti.

Istodobno, u javnosti se spominju razni kandidati, odnosno oni koji apliciraju za tu funkciju, od samoga Vujića preko bivše zamjenice Zlatka Hasanbegovića Ane Lederer do Slobodana Prosperova Novaka. U Zavodu se pak zalažu, kako saznajemo, za izbor vrsnoga nestranačkog stručnjaka pa se spominju imena akademika Borisa Senkera i Krešimira Nemeca, ali i dugogodišnjega leksikografa Velimira Viskovića te aktualnoga ravnatelja Brune Kragića.

Glavni ravnatelj Zavoda imenuje se na četiri godine s mogućnošću reizbora. To znači da Vujić kao vrstan leksikograf i glavni urednik te suautor nekoliko značajnih enciklopedijskih djela, kao što je Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, ima šanse za drugi mandat. U leksikografskim krugovima govori se da je itekako zainteresiran za ostanak na toj funkciji, međutim u javnosti se ne želi izjasniti, odnosno potvrditi ili opovrgnuti je li zaista zainteresiran za produljenje svoga mandata.

Zna se da je o stanju u Zavodu, dakle o svojevrsnoj privremenoj upravi, informirao bivšega ministra znanosti Predraga Šustara, a zatim i novoga Pavu Barišića, a glasine govore da navodno lobira za sebe kod stare garde HDZ-ovaca, računajući da bi to mogao biti najsigurniji put za njegov ostanak u Zavodu.

Vujićev glavni projekt bio je ažuriranje svih enciklopedija objavljenih na internetu te postavljanje cjelokupne građe u međusobno povezan elektronički oblik. Podaci govore da te web stranice dnevno posjeti više od tisuću posjetitelja, što je više nego respektabilna brojka, koja pokazuje da se građani Hrvatske ne oslanjaju samo na Wikipediju, nego sve više vjeruju provjerenim činjenicama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. U prilog mu ide i činjenica da za vrijeme njegovoga mandata Leksikografski zavod nije bio izložen aferama.

Dakle Vujić s profesionalne strane ima velike izglede za još jedan mandat, ali je pitanje koliko je on kao političar, SDP-ovac i bivši ministar kulture u Račanovoj vladi prihvatljiv aktualnoj državnoj garnituri. Odnosno hoće li Vlada inzistirati na 'svom' čovjeku, dakle nekom stručnjaku iz redova HDZ-a ili Mosta?

Prema nekim informacijama, Vlada se boji da bi produljenjem mandata Antunu Vujiću pokazala da u redovima vladajuće koalicije nema adekvatnog stručnjaka za taj visoki položaj i da bi se to moglo shvatiti kao suradnja s opozicijom. S druge strane, glasine govore da je vladajuća koalicija zaista siromašna leksikografima i da postoje šanse da se Vujiću produlji mandat na dvije godine i zatim se tokom tog razdoblja ukine prilično dvojbena dvojna funkcija ravnateljstva (glavni ravnatelj i ravnatelj) te ponovno uvede pozicija poslovnoga tajnika koji bi se bavio financijama i organizacijskim poslovima.

Leksikograf i književni kritičar Velimir Visković, glavni urednik Hrvatske književne enciklopedije, koja je ocijenjena kao kapitalni projekt hrvatske leksikografije i znanosti o književnosti, svojim je radom u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža i angažmanom u brojnim časopisima i na drugim projektima uvelike zadužio hrvatsku kulturu. Zato je njegovo mišljenje kao 'insajdera' i čovjeka od kulture iznimno važno jer pokazuje bilo Zavoda, a s druge strane može biti dobra smjernica prilikom imenovanja čelnoga čovjeka te institucije.

'Mislim da bi prednost u biranju novoga glavnog ravnatelja morali imati ljudi koje s Leksikografskim zavodom veže dugogodišnja suradnja te dobro poznaju unutarnji ustroj Zavoda. Tu su prije svega aktualni ravnatelj Bruno Kragić, dosadašnji glavni ravnatelj Vujić, a od vanjskih suradnika Zavoda moguće glavne ravnatelje prepoznajem ponajprije u akademicima Nemecu i Senkeru, stručnjacima s neprijepornim znanstvenim biografijama i dugogodišnjom autorskom i uredničkom suradnjom u zavodskim izdanjima', kaže Velimir Visković, a on je tokom svojih 40 godina provedenih u Leksikografskom zavodu uredio niz važnih edicija. Dakle Visković ima debelo leksikografsko iskustvo, no premda je nestranačka osoba, pitanje je koliko mu njegov angažman na ljevičarskoj sceni može biti uteg prilikom odlučivanja o novom glavnom ravnatelju Zavoda.

Upitali smo Anu Lederer, znanstvenicu, teatrologinju i bivšu intendanticu zagrebačkog HNK te zamjenicu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, bi li prihvatila prestižnu funkciju glavnoga ravnatelja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, međutim ona je odgovorila da 'ne daje izjave na tu temu i da će se oglasiti nakon priopćenja Vlade'.

I Bruno Kragić, ravnatelj Zavoda u trećem mandatu, također nije bio voljan komentirati izbore i potencijalne kandidate, obrazloživši da to ne bi bilo korektno s njegove strane, no izrazio je nadu da će Vlada, kao i kod prethodnih imenovanja, pronaći adekvatno rješenje.

Puno govorljiviji bio je Slobodan P. Novak, redovni profesor na Akademiji dramskih umjetnosti, povjesničar književnosti, teatrolog, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog centra P.E.N.-a, novinar i urednik te autor više od 50 knjiga i nekoliko značajnih multimedijalnih projekata, kao što su kazališna hit predstava 'Ecce homo', izvođena s uspjehom na Dubrovačkim ljetnim igrama 1985., i postmodernistička izložba 'Gundulićev san' u Klovićevim dvorima potkraj 80-ih.

'Prihvatio bih funkciju glavnoga ravnatelja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža s velikim zadovoljstvom. A kad bih bio imenovan, odmah bih Zavod pokušao umrežiti s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) i Hrvatskim državnim arhivom u klaster te napraviti hrvatski mozak, jer mi danas ne znamo je li on u glavama ili knjigama', rekao je Slobodan N. Novak, a s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža surađuje još iz razdoblja Dalibora Brozovića i Tomislava Ladana i uredio je za tu kuću, primjerice, Leksikon Marina Držića s Bibliografijom.

'Hrvatska danas treba novog Ivana Kukuljevića Sakcinskog', poručio je Slobodan P. Novak.

'Ako me pozovu na ozbiljan razgovor, rado ću se odazvati da vidim što se od mene očekuje i mogu li odgovoriti na te zahtjeve. To je funkcija koja se ne odbija', kaže akademik Boris Senker, sveučilišni profesor, ugledni teatrolog i dramski pisac (objavio s Ninom Škrabeom i Tahirom Mujičićem 20 dramskih tekstova), koji više od 25 godina surađuje s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža u svojstvu urednika. Rezultat te suradnje je Bibliografija kazališta, objavljena 2005. u dva toma, a trenutačno već nekoliko godina priprema Kazališni leksikon.

Krešimir Nemec, sveučilišni profesor na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, akademik, autor 17 stručnih knjiga i 50 znanstvenih radova, dobitnik brojnih nagrada, kao što su Godišnja državna nagrada za znanost, Nagrada Brandenburške akademije znanosti u Berlinu za izniman doprinos znanosti o književnosti i Herderova nagrada za književnost, također kaže da bi se odazvao razgovoru i vidio što nude. 'Mislim da ne bih bio zainteresiran za tu funkciju jer imam svoj posao', kaže Krešimir Nemec, a između ostaloga surađivao je na Hrvatskoj književnoj enciklopediji u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.

Bez obzira na to tko će biti imenovan na funkciju glavnoga ravnatelja, svi se slažu u mišljenju da bi to trebala biti osoba s dugogodišnjim leksikografskim iskustvom, širokog znanja i obrazovanja, kao i znanjem stranih jezika, dakle netko tko ispunjava određene stručne uvjete i tko bi na temelju takve biografije mogao uspješno voditi tu ustanovu.