Zapadni svijet upoznao je priču o 'Aladinu i čarobnoj svjetiljci' tek s Gallardovim prijevodom početkom 18. stoljeća, premda je ona, kao i ostale priče iz arapske zbirke 'Tisuću i jedna noć' mnogo starija i povezana s usmenim pripovijedanjem. Najstariji dijelovi oslanjaju se na indijske i perzijske izvore, koji su u 9. stoljeću prevedeni na arapski i dopunjavani sve do 18. stoljeća. U Aladinu su elementi različitih istočnjačkih tradicija (indijske, perzijske, arapske i dr) čudnovato pomiješani i povezani u jedan svevremen kontekst te izgleda da su, baš kao i sama zbirka, nastajali stoljećima, neprestano se otvarajući novim i suvremenijim interpretacijama. Od Avantura princa Ahmeda, najstarijeg 'preživjelog' animiranog filma (1926), koji nudi jednu inačicu Aladinove priče do dvjesto godina stare britanske tradicije pantomimskih obrada Aladina koje duhovito ukazuju na trenutačno stanje društva.

Za Scenu Gorica hrvatski pjesnik Enes Kišević prepjevao je Aladina te stvorio hrvatskoj književnosti poetsko djelo o dječaku koji upoznavši moć čarobne svjetiljke otkriva život u svim njegovim aspektima.

Aladin i čarobna svjetiljka inspirirana je burtonovskom poetikom iščašenog animiranog filma, pop arta i klasicizma. Predstava je izgrađena suvremenim estetskim pismom čudesnog svijeta stvorenog kako za djecu tako i za odrasle.

U predstavi glume, plešu i pjevaju: Luka Nižetić, Ana Vilenica, Ana Karić, Špiro Guberina, Marinko Leš, Stipe Kostanić, Vladimir Atomic Smud, Elvis Hodžić, Davor Ćiković, Zlatko Čančar, Martina Drezga, Miroslav Mlinar, Domagoj Lučić i Dino Perenski.

Reprizna izvedba je 22. lipnja u 20 sati.