Ako vam promjena vremena pokvari roštiljske i rekreacijske planove pa zalegnete pred ekran ovog Praznika rada, ne dajte se zavesti bolećivim pričama u kojima bogati plaču i srednja klasa ima krizu identiteta. Zavirite u jedan od sljedeća četiri filma ili jednu od sljedeće četiri serije i u njima se sretnite s radničkom klasom. Možda ne diže revolucije i prevrate, ali podsjetit će vas kako živi i zbog čega biste možda vi trebali.
KRADLJIVCI BICIKLA
Ovaj stari talijanski film redatelja Vittorija De Sice jedan od je od najcjenjenijih filmova talijanske i svjetske kinematografije, a usput je i klasična, bezvremena priča o borbi običnoga radnika za egzistenciju. Kada glavni junak dobije dugo traženi posao kojim će uzdržavati obitelj, kažu mu da za obavljanje tog posla (lijepljenje plakata) mora imati bicikl. Žena mu, da bi nabavili bicikl, proda sav svoj miraz, a njemu onda na poslu ukradu bicikl. Policija mu ne pomaže pa se sa sinom upućuje u samostalnu potragu. 'Radničkije' od ovoga ne postoji. A ni bolje.
BESRAMNICI
Bez obzira jeste li pratili britansku ili američku verziju ove serije, prvo što će vam pasti na pamet jest to da je priča ovdje bazirana na neradniku, a ne radniku. Priča se ovdje, naime, vrti oko nezaposlenog, lijenog i neodgovornog alkoholičara Franka Gallaghera, samohranog oca šestoro djece koje totalno zanemaruje pa njegova najstarija kći mora preuzeti brigu o familiji. No iako je Frank, dakle, neradnik, a ne radnik, mančesterski i čikaški kvart u kojem žive Gallagheri obitavališta su radničke klase, sa svim njezinim modernim obilježjima, kao što su siromaštvo, kriminal, nemogućnost napredovanja, pa i alkoholizam. Gallagherovi nisu oni pripadnici radničke klase koji bi dizali revolucije ili obarali udarničke rekorde u rudnicima, ali u ovoj seriji sve odiše radničkom klasom, od Frankove boce do pelena njegove najmlađe djece.
ZEMLJA NOMADA
Trostruki dobitnik Oscara, uključujući i onaj za najbolji film 2020. godine, 'Zemlja nomada' u režiji Chloé Zhao i s Frances McDormand u glavnoj ulozi jedan je od najpotresnijih prikaza američke radničke klase u 21. stoljeću. Govori o životu šezdesetogodišnje radnice koja je cijeli život vrijedno radila svoj posao, ali ga je izgubila kada je došlo do industrijskog kolapsa u njezinu gradiću i Americi pa sada putuje zemljom u kombiju u kojem živi i radi privremene poslove po raznim skladištima Amazona i slično. Putem susreće čitavu vojsku takvih, nomadskih radnika otprilike svoje dobi i uranja u takav život, a gledatelja obuzima strepnja pred time kako svoj radni i životni vijek završava suvremena radnička klasa u suvremenom, brutalnom kapitalizmu.
DJEČAK PROTIV SVEMIRA
Australska Netflix-serija o odrastanju jednog neobičnog i talentiranog dječaka i njegova još neobičnijeg i talentiranijeg brata odvija se u radničkom predgrađu Brisbanea, gdje se slabo plaćeni ili nikakvi poslovi često zamjenjuju ilegalnima, gdje je nasilje svakodnevica, a skladna obitelj nedosanjani san čak i onima koji se međusobno vole. Duboko uronjena u život radničkog i kriminalnog predgrađa u Brisbaneu druge polovice osamdesetih, ova će vas serija dirnuti pripovijedanjem glavnoga lika, svih nevolja kroz koje prolazi odrastajući, ali i specifičnim radničkim siromaštvom, među kojima čak i najbogatiji i najmoćniji djeluju pomalo pohabano, zagasito i nesretno.
PARAZIT
Još jedan hvaljeni oskarovac, film korejskog redatelja Bong Joon-hoa, sav je o društvenim klasama i raslojavanju, kako temom i promišljanjima, tako i vizualno te prostorno. Dok razmatra klasne razlike između jedne bogate i privilegirane obitelji te druge, siromašne i radničke, čiji članovi rade za ove prve - 'Parazit' nam njihove razlike prikazuje i topografijom grada u kojem se odvija te presjekom kuće u kojoj se zbiva. Bogataši žive u velikoj, prekrasnoj, čistoj kući okruženoj zelenilom, koja se nalazi navrh brda. Siromašna obitelj živi u skučenom podrumskom stanu kojem se kanalizacija prelijeva pri svakoj kiši, a za većih nevremena gotovo sve prostorije nestaju pod vodom. I bogataška kuća u koju siromašni uspijevaju prodrijeti prevarom na svoj je način raslojena - od najgornjeg, lijepog, čistog i prostranog sloja u kojem se odvija vidljivi život, preko prostora ispod trosjeda, stolova i ormarića, u koji se skrivaju oni kojima u tom raju nije mjesto pa sve onog najdubljeg, sasvim nevidljivog sloja, gdje obitavaju nevidljivi, oni čije se samo postojanje skriva od svijeta. Tko je u toj podjeli parazit? Koji sloj ne može postojati bez drugih? I koje su posljedice pokušaja probijanja iz jednog sloja u drugi? Otkrivanje odgovora na ta pitanja uvelike bi spojlalo film, ali jasno vam je, naravno, da radnička klasa NE pobjeđuje.
ATLANTA
Serija Donalda Glovera svoje uporište prije svega ima u rasnoj zajednici urbane Atlante - pretežno afroameričkom stanovništvu ranije srednje dobi ili, da se izrazimo pop-kulturnim prečacem, američkim crnim milenijalcima ipak je vrlo čvrsto povezana sa svojim klasnim, radničkim korijenima. Premda glavni likovi ove serije tijekom četiri sezone prelaze put od radničkih četvrti i kuća sa žičanom ogradom u Atlanti do amsterdamskih kuća-čamaca, raskošnih palača nekadašnjih i aktualnih celebrityja, njihova klasno-rasna borba uvijek je 'tu negdje', bilo u suočavanju s vlastitim prethodnicim, bilo u začuđenom srazu s bizarnim navikama privilegiranih.
MUĆKE
Peckhamski šaneri Rodney i Delboy Trotter definitivno nisu potekli iz dražesnih kućica u nizu u kakvima živi engleska srednja klasa niti su aristokratskog roda pa da bi odrastali u ladanjskim palačama i brdskim dvorcima. Ne, oni potječu iz londonske radničke četvrti, iz nebodera koji je sagrađen zato da bi se u njega smjestilo što više socijalnih stanova, a i prijatelji im potječu iz sličnog miljea. Ova klasična humoristička serija pravo je TV-oživotvorenje jedne tvrdnje koju je Nick Hornby svojedobno napisao: "Život engleske radničke klase osamdesetih nije nimalo nalikovao životu radničke klase u Americi. Više je nalikovao životu radničke klase u Poljskoj".
NA DOKOVIMA NEW YORKA
Počeli smo s talijanskim klasikom s kraja četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, a završit ćemo s američkim s polovice pedesetih. Slavni Oscarom nagrađen film s još slavnijim i Oscarom također nagrađenim Marlonom Brandom redateljsko je remek-djelo Elije Kazana, koji ne slovi baš kao prijatelj radničke klase jer je pred McCarthyjevim Odborom za antiameričku djelatnost tijekom njegova lova na vještice ilitiga američke komuniste - prokazivao brojne kolege. No unatoč tome, ovaj društveno angžiran film o pobuni lučkog radnika protiv strahovlade mafijaša koji upravljaju njihovim životima ostaje jedan od 'radničkih' klasika u filmskoj povijesti.
