Gogolj je u romanu 'Mrtve duše' pisao o ruskom društvu, a o Ukrajini, gdje je i rođen dok je bila u sastavu Ruskog carstva, napisao je prvu zbirku novela 'Večer na majuru kod Dikanjke'.
Mladost je proveo u ruralnom dijelu Ukrajine, pisao je na ruskom jeziku, dio života proveo je u Sankt Peterburgu, a pokopan je u Moskvi 1852. godine.

Prepucavanja oko pripadnosti Gogoljeve ostavštine Rusiji odnosno Ukrajini traju već godinama, a oživljena su obilježavanjem dvjestotog rođendana pisca. Obje zemlje organizirale su događanja kojima slave rođenje jednog od najvećih književnika realizma, prenosi Guardian.
Rusi obilježavaju obljetnicu otvaranjem Gogoljeva muzeja i izvedbom djela 'Taras Buljba' na državnoj televiziji. Ukrajina pak uzvraća festivalom u Gogoljevom rodnom mjestu Poltavi.

Aleksej Vertinski, glumac iz Kijeva, u ukrajinskom tisku izrazio je svoje ogorčenje ruskim 'posvajanjem' Gogolja. 'Nek' se gone!' rekao je i dodao: 'Kažem li, recimo, da sam ja plavi trolejbus, znači li to da bih morao voziti do spremišta?'

S druge strane, mnogi stručnjaci iz Moskve tvrde da je Gogolj 'sto posto Rus'.

'Dio političke elite iz Kijeva svojata Gogolja kako bi u civiliziranu Europu ušli s barem jednim velikim ukrajinskim piscem', rekao je Igor Zolotuski, ruski znanstveni autoritet po pitanju Gogolja i dodao da je bespredmetna diskusija o Gogolju jer u njegovo vrijeme nije postojao zaseban ukrajinski nacionalni identitet. 'Gogolj je pisao i mislio na ruskom i bio veliki ruski pisac', zaključio je.

Diplomatski odgovor na ovo pitanje identiteta dao je ukrajinski pisac Vladimir Javorivski koji kaže da je Gogolj i ukrajinski i ruski pisac jer jezik nije jedino što definira identitet pisca, već su to i teme o kojima piše.

Rusi su ljuti jer se u Ukrajini pojavilo izdanje Gogoljevih djela na ukrajinskom jeziku, a u frazi 'Slavna zemlja Rusija' umjesto Rusije umetnuta je Ukrajina. Zolotuski je za Guardian povukao paralelu između Hamleta i Gogolja: 'Zamislite da u britanskom izdanju piše da je Hamlet slavni ukrajinski kraljević.'