Žužul je u izjavi za Hinu ocijenio kako se objavljivanjem ovoga rječnika otvara nova stranica u leksikografiji te istaknuo kako će rječnik poslužiti kao čvrst oslonac u izradbi novih jezičnih priručnika, savjetnika i rječnika.

Podsjetio je da je Školska knjiga objavila mnogobrojne pravopise, jezične priručnike, gramatike, leksikone i enciklopedije. 'Osobitu pozornost izazvao je 'Hrvatski pravopis' koji smo objavili 1971. kao znamen slobode hrvatskoga jezika', napomenuo je Žužul dodavši kako je političkom odlukom 1972. godine taj 'Hrvatski pravopis' uništen u zagrebačkoj Tvornici papira. Međutim, odmah poslije toga, istaknuo je, pretiskan je u Londonu pa je u pamćenju nacije ostao poznat kao Londonac.

'Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika pisan je u tradiciji pravopisnih rješenja koja su se razvijala u više izdanja Hrvatskoga pravopisa', rekao je dodavši, kako se ta tradicija proteže od glasovitoga Hrvatskoga pravopisa iz 1971., preko Londonca koji je bio zabranjen do rađanja slobodne hrvatske države i ponovno objavljena 1990. pa do današnjega Hrvatskog pravopisa poznatoga kao Zlatni pravopis.

Na pitanje zašto se odlučio u tako ozbiljan leksikografski projekt uključiti skupinu mladih stručnjaka, odgovorio je kako Školska knjiga na taj način ulaže u budućnost, a na stanovit način i u svojim mogućnostima brine o zadržavanju mladih stručnjaka u vlastitoj domovini.

VRH je stvaralački uzor te pripada svim naraštajima koji su u suradnji s iskusnim jezikoslovcima, piscima, recenzentima, urednicima i drugim suradnicima pridonijeli ovom velikom nacionalnom projektu, rekao je Žužul, dodavši kako je rječnik, kao autorsko djelo Školske knjige, vrhunac i sukus njezine dugogodišnje i plodne leksikografske produkcije.

Ocijenio je kako je ovo danas najobuhvatniji i najpotpuniji rječnik suvremenoga hrvatskog jezika koji obuhvaća više od 120 tisuća natuknica i podnatuknica.

Zamišljen je, kaže Žužul, kao sveobuhvatan priručni jednojezični rječnik koji odabranim primjerima i potvrdama ilustrira svu slojevitost značenja riječi hrvatskoga jezika i jasno određuje njihov standardni status.

Istaknuo je kako je u ovaj rječnik ugrađen dugogodišnji rad stručne redakcije, mnogih autora, urednika i suradnika koji su obogaćivali leksikografiju Školske knjige. 'Podloga za izradbu ovoga rječnika zbroj je obilja jezikoslovnih plodova, pjesničkih izričaja, proznih djela, jezičnih rasprava, komentara, znanstvenih studija uz bogatstvo suvremene pisane i izgovorene riječi', rekao je Žužul podsjetivši kako je Školska knjiga dosad objavila 77 jednojezičnih, dvojezičnih i stručnih rječnika na 23 svjetska jezika.

Rječnik u kojemu se ogleda slojevita cjelina hrvatskoga jezika

'Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika' (1788 str.) obuhvaća više od 120 tisuća natuknica i podnatuknica, a u njihovu odabiru konzultirana je jezična baza relevantnih leksikografskih djela, postojeći računalni jezični korpusi te priručnici za hrvatski jezik ili specijalizirani rječnici.

Uredništvo u uvodnim napomenama navodi kako je ovaj rječnik namijenjen svima kojima je stalo do hrvatskog jezika, onima koji ga žele bolje naučiti te onima koji se pomoću njega svakodnevno izražavaju i služe.

U rječniku se nalaze opisane riječi koje ulaze u područje jezične uporabe, a strukovno je nazivlje uvršteno u mjeri u kojoj je ono dio općega leksika. Tu su također osnovni podatci o semantizmu svake pojedine riječi, što je naznačeno definicijom i oprimjereno najčešćim sintagmatskim uporabama. Za svaki se leksem daje najveći mogući broj informacija primjerenih jednom rječniku - naglasak, osnovni gramatički podatci, ortografske naznake za strane riječi, terminološke naznake uporabe uz razradbu značenja po hijerarhijskom načelu, a potom rjeđa ili stilski obilježja riječ.

Navodi se također bogata kolokacijska uporaba, tumače sveze, lokucije i frazemi, a naznačene su sinonimija i antonimija. Za svaku se riječ navode i osnovne etimološke i tvorbene naznake.

Uredništvo podsjeća kako se hrvatski jezik kao izražajni potencijal hrvatske govorne zajednice izražava kroz standardnu uporabu jezika, kao i preko interdijalekata, gradskih i regionalnih varijeteta i različitih žargona. Dodaje kako se u ovom rječniku ogleda slojevita cjelina hrvatskoga jezika u kojoj se jasno razaznaju slojevi u međusobno živim i dinamičnim odnosima djelujući jedni na druge.

Hrvatski standardni jezik u ovom rječniku u određenoj mjeri uključuje svoju tronarječnost i, kako se navodi, nastoji ostvariti odmak od dosad prevladavajućega štokavskog purizma.

U rječnik su također uvršteni brojni suvremeni neologizmi stranoga i domaćeg podrijetla.

Kad je riječ o naglasnoj normi, slijedeći razvojne tendencije zapadnoštokavskoga naglašavanja u izboru se između kodificiranoga i uporabnoga naglaska prednost daje hrvatskoj zapadnoštokavskoj uporabnoj normi.

U uvodnom dijelu 'Velikoga rječnika hrvatskoga standardnog jezika' potanko je obrađen rječnički članak, odnosno njegova struktura i elementi – natuknica, varijanta natuknice, oznaka vrste riječi i gramatička paradigma, sažetak, leksikografske odrednice, definicija, primjer, sinonimi i antonimi, poredbena lokucija, sintagmatski izričaji, leksikalizirane lokucije, frazeološki izričaji, podnatuknice, bilješke, etimologija i prefigirani glagoli. Kao pomagalo za pomoć dodate su i legende grafičkih oznaka, popis kratica te shematski prikaz strukture rječničkoga članka.

Svaki korisnik tiskanoga izdanja 'Velikoga rječnika hrvatskoga standardnog jezika' s knjigom dobiva i kod s kojim može pristupiti e-inačici VRH-a na mrežnim stranicama Školske knjige.

'Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika' bit će predstavljen u subotu u 18 sati na izložbenom prostoru Školske knjige na Interliberu Zagrebačkoga velesajma. Uz urednike i suradnike o ovom rječniku govorit će i akademici August Kovačec, Mislav Ježić i Radoslav Katičić te recenzent Ivo Pranjković.