Ljubavna komedija o dvoje bivših ljudi koji ne odustaju od budućnosti, koliko god ona mršava bila
'Grad je pakao, opasan je i prljav i nikad se ja nisam s njim srodio, jer ja sam dijete sela', izgovorit će u svojoj ispovijesti šezdesetineštogodišnji Milivoj, umirovljeni branitelj koji se nakon dugotrajne parnice izborio za svoju ratnu mirovinu nakon što se na njega srušio ormar s registratorima. Milivoj je bio pripadnik vojne pravne službe. Nakon silnih životnih razočarenja, Milivoj će svoj mir pronaći na selu. Sa susjedom Ljubicom, bivšom prvom pratiljom neimenovanog natjecanja za miss, ući će u biznis s jajima. Kuća do kuće, kokošinjac do kokošinjca, Ljubica i Milivoj razvili su susjedski i poslovni odnos koji nije nimalo idiličan. Milivoj je krut, nespretan, ne baš naročito praktičan čovjek, idealist koji se bori u glavi sa cijelim svijetom, što ga čini osamljenikom i svojevrsnom modernom varijantom Don Quijotea, dok pokraj njega živi Ljubica – samouvjerena žena, velikog životnog iskustva, nesalomljivi životni borac, ženstvena, putena, ali i duboko razočarana u cijeli muški rod.
'Kronika seoske ljubavi' ljubavna je komedija koja kroz period od četiri mjeseca kronološki prati stvaranje jedne netipične ljubavne veze. Ivan Vidić napisao je tekst o samoći i o potrebi za bliskošću koja ne poznaje godine. U središtu njegove priče nije neki mladi par, već ljudi koji sa sobom nose velike terete životnih spoznaja i samim time daleko su oprezniji, sumnjičaviji prema otvaranju vlastitog srca. Što znači zaljubiti se u već ozbiljnim godinama? Nosi li to sa sobom veću dozu racionalnosti i nedoumica preko kojih koračamo kao preko klipova koje sami sebi podmećemo pod noge ne bismo li spriječili da još jedanput u životu doživimo ogorčenja i razočarenja? Može li ljubav rasteretiti našu prošlost, naše strahove, frustracije? Sami smo sebi najčešće najgori neprijatelji, a to se kroz Vidićev humorističan i vrlo često groteskni jezik ponavlja kao lajtmotiv. Spajanje ovo dvoje ljudi na momente djeluje kao kompleksni psihološki rat u kojem pobijediti znači prilagoditi drugu osobu sebi, posložiti je sukladno vlastitim životnim doktrinama. A to je upravo ono radi čega se ljudi razilaze. Ljubica će reći: 'Poznajem sebe – kad bih bila prisiljena baviti se s njim, vrlo brzo bi došlo do toga da ga počnem popravljati, i kad mi to ne bi pošlo za rukom, a ne bi, došla bi mi želja da ga zatučem.' I zato bismo u prvom redu ovu Vidićevu kroniku mogli promatrati kao kroniku prihvaćanja drugog onakvim kakav jest, a to je temelj svake prave ljubavne priče. Zavodljiv, kompleksan, na momente pun apsurda, a opet beskrajno analitičan u sagledavanju današnjeg vremena, ovaj tekst naizgled stvara vrlo surovu sliku čovječanstva, no on istovremeno posjeduje i veliku lakoću, zabavan je i duhovit. Ljubica i Milivoj u bijegu su pred današnjim svijetom, no taj je svijet brži i lukaviji od njih samih. Kako će izgledati i završiti manevri kroz koje se obračunavaju s tim svijetom, pogledajte u predstavi 'Kronika seoske ljubavi'…
Predstava 'Kronika seoske ljubavi' trostruko je nagrađivana: nakon osvajanja Nagrade hrvatskog glumišta za najbolji praizvedeni dramski tekst krajem 2022., u rujnu 2023. predstava je osvojila dvije nagrade na Festivalu duodrame u Topoli u Srbiji - Nagradu za najbolju predstavu i Nagradu za najbolju glumicu.
- Adaptacija teksta: Dario Harjaček
- Režija: Dario Harjaček
- Glume: Gordana Gadžić i Sreten Mokrović
- Scenografija: Vesna Režić
- Asistentica scenografije: Nikolina Kuzmić
- Kostimografija: Dubravka Skvrce
- Glazba: Damir Šimunović
- Oblikovanje svjetla: Alen Marin
- Šminka: Danijela Pavlek
- Garderoba: Ivana Ravlić
- Tehničko vodstvo: Darko Crnčević i Marko Crnčević
- Vizualni identitet: Luka Borčić
- Fotografija: Bojan Mrđenović
- Organizacija: Ana Vidović i Renata Kapicl
- Odnosi s javnošću: Renata Kapicl
- Izvršna produkcija: Ana Vidović
- Produkcija: Teatar Rugantino
- Umjetnička ravnateljica: Gordana Gadžić
Čitateljima tportala darujemo 1x2 ulaznice za predstavu 'Kronika seoske ljubavi' (14.4., 20:00, Lisinski), a dobitnik je Marija Matelić.