Američka dramedija iz 2011., 'Tajni život kućnih pomoćnica' ('The Help') redatelja Tatea Taylora, nastala prema istoimenom bestseleru Kathryn Stockett iz 2009., govori o djevojci Skeeter iz Mississippija koja 1960-ih život svoje sredine preokrene naopačke kada odluči intervjuirati crnkinje koje brinu za istaknute južnjačke obitelji. Film je bio veliki kino-hit, a nominiran je i za Oscara, od kojih je Octavia Spencer i dobila nagradu za najbolju sporednu ulogu sluškinje Minny.

U međuvremenu, prikupio je i značajan broj kritika, prije svega zbog svoje klasične priče o 'bijelom spasitelju', u kojoj se o rasnom napretku govori u kontekstu bjelačkog dobročinstva. U fokusu svega na koncu je opet bjelkinja Skeeter (glumi ju Emma Stone), gledatelji prate njeno 'putovanje' (uz naglasak i na ono Celije Rae Foote, koju igra Jessica Chastain), dok su putovanja i perspektive sluškinja Aibileen (Viola Davis) i Minny (spomenuta Spencer) pomoćne, odnosno - sporedne.

O filmu se ovih dana ponovno naveliko raspravlja, budući da je jedan od najgledanijih na Netflixu, a njegova nova popularnost - u kontekstu aktualnih prosvjeda zbog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda, kojemu je policajac u Minneapolisu gotovo devet minuta držao koljeno na vratu - mnogima je neprimjerena.

Nakon što je Netflix, kao i mnogi drugi veliki streaming servisi, pružio podršku pokretu 'Black Lives Matter', novinar i pisac Ira Madison III im je poručio: 'Okej, ali budite pravi vojnici i maknite 'Tajni život kućnih pomoćnica' s Netflixa'.

Spisateljica Martha Southgate još je 2011. upozoravala kako je 'Tajni život kućnih pomoćnica' još jedan dokaz nesposobnosti pop kulture da prizna temeljnu istinu: 'U pokretu za ljudska prava, bijelci su bili pomoć'.

'Arhitekti, vizionari, glavni pokretači i neki od najaktivnijih na terenu pokreta za ljudska prava bili su Afroamerikanci. Mnogi su bijeli Amerikanci stajali uz njih, neki su uz njih čak i ginuli, ali to nije bila njihova borba - i još važnije, to nije bila njihova ideja', napisala je Southgate koja je na Twitteru, potaknuta novim interesom za 'Tajni život kućnih pomoćnica', podsjetila na taj svoj tekst.

'Žao mi je, ali zadnja stvar koju sada ljudi trebaju gledati je filmove o 'rasnom mirenju' poput 'Tajnog života kućnih pomoćnica'', napisala je filmska kritičarka Rebecca Theodore-Vachon dodajući da će rado sugerirati neke druge sjajne naslove onima koje zanima kako je zaista biti dijelom crnačke zajednice.

Novinarka, spisateljica i producentica Ashly Perez preporučila je konkretno tri projekta Ave DuVernay koji se mogu naći na Netflixu: dokumentarac 'Trinaesti' ('13TH') nominiran za Oscara, igrani film 'Selma', također nominiran za Oscara te potresnu miniseriju 'When They See Us' za koju je autorica dobila Emmyja.

Tambay Obenson na IndieWireu objavio je popis deset filmova koje trebate pogledati ako želite naučiti o sistemskom rasizmu, a među njih je uključio 'Bitku za Alžir' Gilla Pontecorva iz 1966., 'Bamboozled' Spikea Leeja iz 2000. i 'Bježi!', horor Jordana Peelea iz 2017., kao i 'Ja nisam tvoj crnac', dokumentarac o Jamesu Baldwinu iz 2016. u režiji Raoula Pecka.

Kritičari preporučuju i 'Učini pravu stvar' Spikea Leeja iz 1989. i 'Sjećanje na Titane' Boaza Yakina iz 2000. te, od novijih, 'Pravo na prigovor' Destina Daniela Crettona iz 2019. i 'Valove' Treyja Edwarda Shultsa iz 2019.

Sami 'Tajni život kućnih pomoćnica' crnačkoj zajednici bio je problematičan i prije njegove nove popularnosti ovih dana. Od njega se 2018. ogradila i Viola Davis, kojoj je film osigurao nominaciju za Oscara za najbolju glumicu, za ulogu pomoćnice Aibileen. U intervjuu za New York Times rekla je da istinski žali što je sudjelovala u ovom projektu.

'Na kraju mi se činilo da nisu glasovi sluškinja bili ti koje se čulo. Znam Aibileen, znam Minny. One su moja baka. One su moja mama. Ako radite film čija je cijela premisa da vidimo kako je to brinuti o bijelcima i odgajati njihovu djecu 1960-ih, onda želim čuti kakav je to zaista bio osjećaj. U cijelom filmu to nijednom nisam čula', rekla je Davis.