'Između književnosti i zločina postoji bliskost: kod oba postoji stanovita nejasnost, neodređenost. Zbog toga, govoriti o zločinu, u književniku budi bezbrojne mogućnosti', kazao je Umit odgovarajući na pitanje urednika Kristijana Vujičića zašto smatra kriminalistički žanr dobrim medijem za propitivanje društvenih problema.

'Zločini su najbolje sredstvo opisivanja čovjekove duše. Istodobno, promatrajući zločin možemo govoriti i o socio-ekonomskom stanju neke zemlje, o njezinoj prošlosti, pa tako govoriti o zločinu znači govoriti i o društvu', dodao je pisac.

Umit je u Zagreb došao u povodu tribine 'Kriminalistički žanr kao medij za propitivanje društvenih problema', koja je dio programa Europea u Dvorištu u organizaciji njegovog hrvatskog izdavača Naklade Ljevak.

Pisac i pjesnik najpoznatiji po svojim kriminalističkim romanima i danas jedan od najpopularnijih turskih književnika, u mladosti je bio politički aktivan, a smatra da bi i književnost trebala imati stanovitu misiju.

Voli pisati o marginalnim skupinama jer 'ono što je pogrešno u životu skriveno je u detaljima, pa je govoriti o društvenim marginalcima najbolja moguća kritika upućena društvu'. Pisac mora biti uz one koji gube, ali to mora učiniti tako da se ne udaljava od stvarnosti, jer u suprotnom postaje populist, kazao je Umit.

Roman 'Magla i noć' (1996.) književna kritika smatra njegovim najzrelijim i najupečatljviijim djelom, a prema njemu je 2007. snimljen i istoimeni film (Sis ve Gece).

Riječ je o psihološko-političkom trileru o razočaranom tajnom agentu Sedatu kojeg izjeda krivnja jer ne uspijeva riješiti slučaj ubojstva svojeg šefa, te o njegovoj potrazi za nestalom mladom ljubavnicom.

Na hrvatski ga je prevela Nikolina Rajković, koja je također sudjelovala u večerašnjoj tribini, koju je konsekutivno prevodila turkologinja Marta Andrić.

Roman je, čim je objavljen, u Turskoj izazvao puno kontroverzi. 'Roman su u prvome redu stvorili uvjeti u tadašnjoj Turskoj, ali i jedna stvarna priča o djevojci koju sam poznavao a koja je ubijena', kazao je pisac. Tu je istinitu priču povezao s političkom situacijom u zemlji, što je izazvalo brojne negativne reakcije.

Početkom iduće godine Naklada Ljevak objavit će i njegov roman "Ubojstvo sultana" u prijevodu Dražena Babića, a u Hrvatskoj mu je nedavno izišao i roman "Memento za Istanbul", objavljen u izdanju Hena com-a i prijevodu Maje Trutavac, koji je autor predstavio prošli tjedan u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Odgovarajući večeras na pitanja svojih brojnih hrvatskih čitatelja Umit je u cafeu U dvorištu još govorio o političkoj situaciji u Turskoj u njegovoj mladosti i danas, o događanjima u parku Gezi i na trgu Taksim, te je otkrio kako je politika izravno utjecala na njegov književni život.

Njegov posjet Hrvatskoj obuhvatio je i gostovanje na pulskom sajmu knjiga Sa(n)jam knjige u Istri a za Zagreb je kazao kako je to "u usporedbi s Istanbulom, jedan do krajnosti simpatičan i miran gradić". "Koračati njegovim uskim ulicama nalikuje koračanju kroz zbirku poezije", poručio je.

Umitovim gostovanjem ujedno se završava prvi ciklus druženja s inozemnim piscima pod nazivom Europea u Dvorištu, koje od ove jeseni Naklada Ljevak organizira u suradnji s cafeom u Dvorištu. U prvom valu gostovanja Zagreb su još posjetili turska novinarka i spisateljica Ece Temelkuran, portugalski književnik Joao Tordo i irski romanopisac John Boyne.