Okružena zimskom šoping-groznicom, božićnim plejlistama na repeatu i adventima „na naglo“, većina nas si u nekom trenutku, osim nagađanja hoće li ove godine Božić biti bijel, postavi i nešto teže pitanje – kako da nam materijalno ne ukrade Božić?
Sto ljudi, sto ćudi. Neki će odgovor potražiti u udobnosti svoje kutne garniture, neki u najbližem mallu (klin se klinom izbija), neki u omiljenom izletištu. Neki pak će, tragajući za drugačijim doživljajem blagdana, odlučiti pomaknuti granice i dati priliku nepoznatom.
Figurativno rečeno, zašto ne biste krenuli šumskim putem – što ime Erdut znači na mađarskom – i otkrili kraj „gdje Dunav ljubi nebo“? Neotkriveni biser istočne Slavonije odlikuju četiri velike turističke priče, četiri neponovljiva doživljaja zime u Panoniji.
Vinarski naj-naj
Pitate li se gdje započeti svoju erdutsku zimsku turu, predložit ćemo vam – u bačvi. U podrumu ovdašnje vinarije, osnovane prije gotovo 300 godina, krije se jedna od najvećih na svijetu. Leži li u njenih 75.000 litara vrhunske graševine smisao života, ili barem kakva božićna tajna? Ako je suditi po onoj da je u vinu istina, tko zna, lako moguće.
Erdutski kraj, zimi nalik na beskrajnu zaleđenu stepu, krije i nekoliko odličnih obiteljskih boutique vinarija. Degustacije, ledene berbe, domaća gastronomija i predanost gostoljubivih domaćina stvaraju nezaboravnu suigru toplog obiteljskog ugođaja i nedokučivih prostranstava okolnih ravnica i moćnog Dunava.
Šetnja kroz vrijeme
Lokalne vinske šetnice neprimjetno se prelijevaju u pješačke staze dunavskim priobaljem. Mjestimice, ono je poput klifova uzdignuto nad rijekom, zbog čega odavde puca impresivan pogled na okolne južnopanonske regije: Baranju, Bačku, Srijem i Banat u daljini. Ambijent je tim dojmljiviji, što se ovdje nalazi i jedan od rijetkih ostataka slavonskog srednjovjekovlja – kula iz 15. stoljeća, podignuta 70 metara nad Dunavom.
Drugdje, podunavske staze prolaze šumovitim riječnim krajolikom koji se uzvodno prema Aljmašu i Bijelom Brdu nadovezuje na podravske prašume i močvare. Kome je do ozračja zimske divljine, u ovim će predjelima definitivno doći na svoje.
„Izumitelj“ klime
Ako vas od zova divljine i netaknute prirode više privlači priča o tome kako je znanost ovladala njenim tajnama, nemojte propustiti posjetiti Dalj i tamošnji Centar Milutina Milankovića, smješten u rodnoj kući svjetski poznatog matematičara i klimatologa. Rođen u Dalju 1879., Milanković je kroz svoj znanstveni rad prvi utvrdio model izmjene klimatskih razdoblja i ledenih doba.
Prosječnom posjetitelju apstraktne teme fizike, astrofizike i matematike u Milankovićevom posjetiteljskom centru objašnjene su na pristupačan i zanimljiv način. Legenda kaže da zbog toga nejedan turist odavde odlazi kao novopečeni ljubitelj ovih inače zakučastih disciplina.
Duhovna utočišta
U erdutskom kraju smještena su i značajna vjerska odredišta. U blagdansko vrijeme hodočasnici i drugi posjetitelji u njima nalaze duhovni spokoj i poveznicu s bližnjima. Povrh toga, ova mjesta su i središta očuvanja bogatih božićnih običaja.
Duh katoličkog božićnog ugođaja potražite u nadaleko poznatom marijanskom svetištu u Aljmašu, mjestu pokraj kojeg se „Dunav Dravom oženio“. Desetak dana kasnije, dođite nam i po julijanskom kalendaru. U Dalju, domu najveće pravoslavne crkve u Hrvatskoj, vidjet ćete kako izgleda tradicijska proslava Božića u istočnokršćanskoj varijanti.
