Posljednjih nekoliko godina kao da smo postali opsjednuti modnim dizajnerima. Za petama Netflixove miniserije 'Halston' i filma 'Dinastija Gucci' iz 2021. bile su BBC-jeva serija 'Coco Chanel: Unbuttoned' i retrospektiva dizajnerice u Muzeju Victoria i Albert. Ove godine životi Christiana Diora, Johna Galliana i Karla Lagerfelda bit će prikazani u filmovima 'The New Look', 'High & Low: John Galliano' i 'Kaiser Karl'. Gledatelji se jednostavno ne mogu zasititi modne biografske formule: glamuroznih vizuala uz veliku dramu i karijere isprepletene s višim slojevima društva.

Serija 'Cristóbal Balenciaga' otkriva detalje o dizajneru koji je prezirao publicitet

'Cristóbal Balenciaga', senzualna drama o modnom dizajneru i osnivaču istoimenog brenda koja se prikazuje na streaming servisu Disney+, započinje val biografskih ostvarenja o majstorima mode u 2024. godini. Serija, u kojoj ga tumači španjolski glumac Alberto San Juan, posve je prekrasna, a snimljena je kao kroz zlatni filtar s fokusom na prikaz izvrsnih modnih detalja koji oduzimaju dah (osobito po pitanju rukava, kojima je Balenciaga pridavao veliku pozornost).

Radnja počinje scenom koja ilustrira couturierovu averziju prema odgovaranju na pitanja novinara. Balenciaga prisustvuje sprovodu Coco Chanel u pariškoj crkvi La Madeleine i presreće ga Prudence Glynn, modna kolumnistica britanskih novina The Times, te ga zamoli za intervju. Isprva odbija razgovarati, ali naposljetku otkriva tajne svog putovanja nalik romanu koji ga je vodio od sina ribara i krojačice do oca visoke mode sa španjolskim naglaskom.

Miniserija je prava gozba elegancije iz sredine 20. stoljeća španjolskog kreatora i modnog inovatora, cijenjenog po dizajnu haljina iz 1950-ih i 60-ih. Njegova priča zaslužuje biti jednako poznata kao ona Coco Chanel ili Huberta de Givenchyja. Međutim ova priča, koja prati transformaciju 'od dronjaka do bogatstva', ne može biti dalja od mode današnje Balenciage - nedvojbeno najkontroverznije velike modne kuće modernog doba.

Serija se ne bavi Balenciaginim ranim životom, već se fokusira na formativno razdoblje njegove karijere: trenutak u kojem se, unatoč uspjehu u odijevanju aristokrata i kraljevske obitelji u Madridu i San Sebastiánu, preselio u Pariz u potrazi za većim i boljim stvarima. Godina je 1937. i on predstavlja svoju prvu haute couture kolekciju: to je prijelomni trenutak, jer nipošto nije sigurno da će se španjolski trendovi održati u svijetu pariške visoke mode. 'Moda više nije ono što je bila', promrmlja jedan od novinara s negodovanjem tijekom revije, označavajući pomak od nadmoći kuća poput Diora i Givenchyja prema svježem utjecaju Balenciage. (Unatoč tome, Coco Chanel bila je njegova zagovornica, nazivajući ga 'couturierom u pravom smislu te riječi', a svi 'ostali su jednostavno modni dizajneri').

'Cristóbal Balenciaga' tako slavi njegovu briljantnu ostavštinu, ali također ukazuje na sjene iz njegova života: despotski karakter, složenu romantičnu vezu s francusko-poljskim aristokratom Wladziom Jaworowskim d’Attainvilleom, njegovu suučesničku šutnju tijekom okupacije Francuske (mnogi ateljei bili su zatvoreni, a njegov je ostao otvoren), izdaju tadašnjih partnera Nicolasa Bizcarronda i Virgilije Mendizabal, od kojih se naglo razišao nakon što se proslavio, kao i njegove bliske veze s elitom režima diktatora Francisca Franca: Carmen Polo, Carmen Franco i markiza od Llanzola, ljubavnica Ramóna Serrana Suñera, bile su njegove stalne klijentice, a 1972., četiri godine nakon umirovljenja, prihvatio je narudžbu za dizajn vjenčanice Carmen Martínez-Bordiú, diktatorove unuke.

Ali Balenciagin život nije uvijek izgledao tako. Rođen je praktički u zabiti, u baskijskom gradiću Getariji, kao sin ribara i krojačice, a većinu djetinjstva proveo je radeći s majkom, sve dok u dobi od 12 godina nije postao krojački šegrt. Nekoliko godina kasnije lokalna plemkinja, markiza De Casa Torres, postala mu je pokroviteljica te ga je upravo ona poslala na formalnu obuku u Madrid.

Serija prikazuje uspjehe i izazove modne kuće Balenciaga u razdoblju od 30 godina, pokazujući intenzivno rivalstvo među dizajnerima, utjecaj nacističke okupacije Francuske i promjenu ukusa na tržištu visoke mode u poslijeratnim godinama. Također prikazuje osobne izazove s kojima se suočavao, posebno smrt 1947. Jaworowskog d’Attainvillea, njegova glavnog dizajnera šešira i ljubavnika.

Da je Balenciaga danas živ, vjerojatno bi odbio suradnju za snimanje televizijske serije o svom životu. Štoviše, vjerojatno bi tražio da se produkcija 'otme' sve dok je ne bude mogao gledati. Najslavniji španjolski dizajner svih vremena ljubomorno je čuvao svoju privatnost, opsesivno kontrolirao kreacije i imidž te je u svoje vrijeme bio toliko diskretan da se šuškalo da zapravo - ne postoji.

Nikada nije izlazio pozdraviti publiku nakon izlaganja svojih kolekcija, rijetko se sastajao s klijentima i dao je samo dva intervjua u 50 i više godina karijere. Mrzio je oglašavanje i fotografiranje (napravio je jednu iznimku za promociju svog parfema Le Dix 1947.) te se gnušao javnog nadzora nad svojim radom i privatnim životom. Unatoč toj legendarnoj povučenosti, ili možda baš zbog nje, bio je slavna osoba.

Godine 1962., na vrhuncu karijere, novine France-Soir objavile su fotografiju couturiera u bijelom radnom ogrtaču s natpisom: Ovo je Balenciaga, tajanstveni čovjek. Nekoliko godina kasnije, s usponom konfekcijske mode, koju je potaknuo Yves Saint Laurent, i valom prosvjeda mladih u Francuskoj 1968., najavio je povlačenje iz modnog svijeta te naredio zatvaranje svojih trgovina i radionica.

Pola stoljeća nakon Balenciagine smrti još uvijek se malo zna o njemu te njegova osobnost i dalje izaziva brojna pitanja.

Tko je bio Cristóbal Balenciaga?

Balenciaga je rođen 21. siječnja 1895. u Getariji u Španjolskoj. Bio je najmlađe od petero djece Joséa Balenciage Basurta, koji je umro još dok je dizajner bio mlad, i Martine Eizaguirre Embil, krojačice koja je držala satove šivanja u svom selu. Prvo je radio s majkom, a nakon toga postao je šegrt kod krojača u Gipuskoi.

Kao tinejdžer stekao je svog prvog pokrovitelja - moćnu ženu koja ga je poslala u krojačku školu u Madridu i nosila njegove kreacije nastale ondje. U kasnim 1910-ima Balenciaga je postao etablirani couturier u luksuznoj trgovini, a u dobi od svega 22 godine otvorio je svoju prvu modnu kuću u San Sebastianu pod imenom Eisa (skraćeno ime njegove majke). Nakon što je postao poznati krojač otvorio je i salone u Barceloni i Madridu. Međutim izbijanje Španjolskog građanskog rata prisililo ga je na zatvaranje trgovina u Španjolskoj te se 1937. preselio u Pariz s odvažnim ambicijama: osnovati i ondje modnu kuću te se pridružiti imenima poput Coco Chanel, Else Schiaparelli i drugima u svijetu francuske visoke mode.

Izgradnja modne kuće

Balenciaga je 1937. godine otvorio modni salon na Avenue George V u Parizu. Kolekcije koje je stvarao dosljedno su upućivale na njegovu kulturu, uključujući španjolsku umjetnost i stilove, i nedvojbeno privlačile mnoge poglede.

Međutim dolazak u Pariz bio je samo početak Balenciaginih iskušenja. Tijekom prvih godina koje je proveo ondje grad je bio pod nacističkom okupacijom, a on je kao gej bio posebno ranjiv; međutim, kako ga podsjeća jedan od njegovih poslovnih partnera, 'stvari nisu bolje ni u Španjolskoj'. Unatoč burnim događajima tijekom sredine 20. stoljeća, Balenciaga na kraju dolazi do zaključka da je njegov rad – i donošenje ljepote u sve ružniji svijet - vrijedan i važan.

To otkriće poprima oblik njegove evolucije kao dizajnera i formiranja prepoznatljivog stila – posebno što se tiče eksperimentiranja radikalnim siluetama. No tek nakon rata, 1950-ih, Balenciaga je istinski osvojio modni svijet. Godine 1959. okrenuo se linijama koje će dominirati 60-ima; bio je to dizajnerov vrhunac, tijekom kojeg je stvorio zapanjujuću skulpturalnu modu koja je visoko podigla ljestvicu. Međutim, kao što je prikazano u seriji, ovim uspjehom došao je i pritisak kreiranja ready-to-wear kolekcija, ne samo custom couturea - a on je osjećao da je to protiv svega u što je vjerovao. U svijetu u kojem je popularnost poliestera bila u usponu više nije znao gdje mu je mjesto.

Naime nakon Drugog svjetskog rata Balenciagin talent prepoznat je u većoj mjeri. Njegova originalnost omogućila mu je da prijeđe put od popularnih silueta u obliku pješčanog sata do konstruiranja odjeće koja je prikladnija za sve oblike ženskog tijela.

U 1950-ima je ažurirao siluetu dodavši široku strukturu ramena uz spušteni struk, a njegov je dizajn bio u kontrastu sa siluetom new look Christiana Diora, koja je uključivala urezani struk.

Nastavio je transformirati žensku modu u 60-ima, uključujući korištenje različitih tkanina, a među njima i odvažne teške materijale. Njegovi su dizajni privukli globalnu pažnju jer ih je modelirao prema slavnim klijenticama, kao što su Babe Paley, dizajnerica Pauline de Rothschild, glumica Ava Gardner, modna ikona Gloria Guinness i filantropkinja Mona von Bismarck. Jackie Kennedy također je bila poznata po tome što je nosila Balenciagin dizajn, a 1960. kreirao je i vjenčanicu za Fabiolu de Mora y Aragón, medicinsku sestru i spisateljicu koja se udala za belgijskog kralja.

Kako su šeširi postali popularan dodatak u 60-ima, a klijentice su željele uskladiti ih s odjećom, Balenciaga je surađivao s dizajnerima Jaworowskim d’Attainvilleom i Ramónom Esparzom te je postao poznat po svojim couture izvedbama tog modnog dodatka.

U travnju 1962. Vogue je pisao o Balenciaginom učinku na žensku modu: 'Što god je potrebno da iz godine u godinu drži ogroman broj žena na dlanu, Balenciaga to ima... Nije da je njegovu odjeću lako nositi; naprotiv teško da može biti zahtjevnija – po pitanju elegancije, duhovitosti, pravog autoriteta.'

Nevjerojatni materijali i krojevi koje je teško replicirati

'Tako malo znamo o Balenciagi. Bio je zatvorena osoba, a takav je ostao i njegov lik. Nakon umirovljenja želio je da se njegov modni pogon zatvori i mislim da bi tako želio i danas', objašnjava Bina Daigeler, 58-godišnja njemačka kostimografkinja koja je radila na seriji. 'Pretpostavljam da bi mrzio seriju o svom životu, ili bi možda bio polaskan. Ne znam', nastavlja ona.

Daigeler je jedna od najtraženijih kostimografkinja u industriji, a radila je s Pedrom Almodovarom i Jimom Jarmuschom. Rođena je u Münchenu te je miljenica Cate Blanchett, koju je odijevala za seriju 'Mrs. America' i film 'Tár', a bila je nominirana za Oscara za film 'Mulan'. Ipak, priznaje da ju je Balenciagina narudžba prestrašila. 'Kad su mi to ponudili, doživjela sam vrlo stresan trenutak u kojem sam si rekla: ‘O moj Bože, kako ću kopirati Balenciagu? Kako ću se usuditi učiniti to?’ Govorimo o staromodnoj visokoj modi, u kojoj je sve ručno izrađeno', priznaje. 'Bio je to ogroman izazov, ali privlačan, jer započela sam svoju karijeru kao couturier.'

Ona i njezin kolega Pepo Ruiz Dorado radili su protiv vremena. Disney je naručio projekt u siječnju 2022., a snimanje je počelo u svibnju iste godine. Imali su manje od šest mjeseci da dokumentiraju i počnu proizvoditi kostime u radionici njemačke kostimografkinje u Madridu.

Rezultat: oko 18 haute couture dizajna po epizodi, više od 80 komada koji sažimaju prekretnice legendarnog couturiera: 1947. linija tonneau, 1951. polufitirani izgled i bačvasta linija, 1953. balon-suknja, 1955. tunika, vrećasta haljina iz 1957., baby-doll iz 1958., polupripijeni stil iz 1960., četverostrana envelope haljina iz 1967., kao i Balenciagina stalna inspiriranost velikim majstorima španjolskog slikarstva, poput Velázqueza i Goye, te tradicionalnom španjolskom nošnjom.

'To je bio ključ ovog projekta, repliciranje Balenciagina rada u vrlo kratkom vremenu... po nalogu tri redatelja, svakog sa svojim ukusom', kaže Daigeler, misleći na trio filmaša koji čine Aitor Arregi, Jon Garaño i Jose Mari Goenaga. Kuća Balenciaga otvorila im je svoja vrata na broju 10 Avenue George V u Parizu, kao i svoj arhiv, čija je lokacija tajna. Miren Arzalluz, ravnateljica Muzeja mode grada Pariza, omogućila im je pristup fundusu palače Galliera, a s njima je surađivao i Muzej Balenciaga iz Getarije u Španjolskoj. Mogli su vidjeti i fotografirati njegove ključne haljine, proučavati njihove detalje i skulpturalne forme te ispitati genijalan kroj rukava i ovratnika koji je zapešća i vrat njegovih klijentica pretvarao u erogene zone.

Tijekom ovog procesa 'ponovnog stvaranja i otkrivanja' spoznali su da je nemoguće rekreirati originalnu Balenciaginu haljinu bez upotrebe tkanina iz tog vremena. 'Cristóbal je koristio tkanine na arhitektonski način kako bi stilizirao žensku figuru. Njegov rad nije bio posao dizajnera, već više arhitekta. Uz svaki outfit, pitala bih se: ali kako je to uspio?' prisjeća se Daigeler. Odgovor je bio u tkaninama. Couturier je kreirao vlastitu tkaninu, gazar, koju je isključivo za njega proizvela tvornica Abraham u Zürichu. Daigeler i Ruiz Dorado pretraživali su tako legendarne madridske trgovine kako bi pronašli originalnu svilu. 'I onda smo svaki komad napravili po mjeri, kao što je i on radio. Nikada nije radio prêt-à-porter, sve je bilo haute couture', kaže Ruiz Dorado. 'Svaka haljina za glumicu ili manekenku u seriji napravljena je onako kako je on radio - od toile probe, druge probe….'

Balenciaga je sam sebe smatrao plastičnim kirurgom koji je operirao stvarajući svoje kreacije te favorizirajući i poboljšavajući imidž svojih klijentica. 'Dajte mi nesavršeno tijelo i učinit ću ga savršenim', govorio je. Muškarci su često mrzili njegove haljine jer nisu bile pretjerano seksi. Ali žene su poštovale njegov rad. Barbara Hutton, vojvotkinja od Windsora, Bunny Mellon i Mona von Bismarck bile su među njegovim najvjernijim kupcima. Serija prikazuje kako mu se samosvjesna Fabiola de Mora y Aragón, koju glumi Belén Cuesta, obraća tražeći vjenčanicu koju je nosila na vjenčanju s Baldwinom od Belgije 1960. 'Žene su se osjećale prekrasno i moćno u njegovoj odjeći. A to je ono o čemu se radi u modi - osnaživanju', ističe Daigeler.

Couturier je također napravio revoluciju u modi novom vrstom modela koji je utjelovio njegove kolekcije. Colette, njegova prva muza u Parizu, imala je drugačiju ljepotu, a kroničari su njezin način hodanja modnom pistom opisali kao hod 'bombaša koji želi pobiti sve'. Francuska glumica, 29-godišnja Nine d’Urso oživljava Colette na platnu. 'Ne znamo puno o njoj. Bila je s njim od 1937. do smrti 1950-ih', objašnjava glumica kojoj je u pripremama za ulogu pomogla majka, model Inès de la Fressange.

'Colette je bila pomalo muževna; imala je oštre kosti, široka ramena, blagu grbu i koščate bokove, pa se kretala i pozirala na vrlo poseban način, poput akrobatkinje. Cristóbal je bio opsjednut njezinom figurom i stvorio je mnoge siluete da bi joj laskale', napominje glumica. 'U razdoblju u kojem su modeli bili sićušni Balenciaga je promijenio stvari. Bio je vizionar.'

Godine 1973., godinu dana nakon dizajnerove smrti, Metropolitan u New Yorku odao mu je počast izložbom. New York Times naslovio je svoj osvrt na izložbu 'Doba Balenciage: Čini se tako davno'. Calvin Klein rekao je pak da se 'većina njegovih radova čini zastarjelima'. Bili su u krivu. Ime Balenciaga ponovno je oživljeno i sada je dio luksuzne grupe Kering. Njegove radikalne ideje o obliku i strukturi te tehničke inovacije u tkanini i kroju još uvijek itekako žive. Demna Gvasalia, trenutni Balenciagin kreativni direktor, često se u svojim kreacijama poziva na arhivu slavne modne kuće.

Balenciaga je želio da njegov brend umre s njim, ali to se nije dogodilo. Nije volio biti u centru pažnje, ali sada ima svoju TV seriju. 'Možda bi bio u šoku', priznaje d’Urso. 'Ali na ovom su projektu svi puno radili: redatelji, Bina, glumci... Balenciaga je bio opsjednut poslom i znao je cijeniti trud. Ne želim govoriti u njegovo ime, ali možda bi vidio sav taj posao iza serije. Možda bi bio ponosan.'

Odlazak u mirovinu

Godine 1968. Balenciaga je u 74. godini odlučio zatvoriti svoju modnu kuću te trgovine u Parizu, Barceloni i Madridu. U Parizu je radio više od 30 godina i bio je spreman za mirovinu. Kad je zatvorio svoja vrata, vjerovao je da moda ide u drugom smjeru. Kuće Dior i Chanel počele su se fokusirati na konfekcijsko odijevanje, što se činilo kao novi modni smjer tog vremena. Za razliku od njih, on je do kraja bio isključivo posvećen couture modi.

Balenciaga je umro 23. ožujka 1972. u Xàbiji u Španjolskoj. Na dan njegove smrti WWD je objavio naslov 'Kralj je mrtav'. Dva dana kasnije legendarni dizajner sahranjen je na groblju u Getariji. Francusko-američka modna kolumnistica i urednica Diana Vreeland rekla je: 'Balenciaga je svijetu dao modu. On je bio početak svega, svega što je vijest - zauvijek. Spomenite bilo što, kabanice, crne čarape, najluksuzniju modu na svijetu - sjajne tkanine... boju, boje, o Bože, boje. Znala sam imati tajnika koji je sjedio pokraj mene na predstavljanju kolekcija i snimao njegove čudesne kombinacije boja. Dao je svijetu modu. Dao mu je femmes du monde odjeću.'

Uskrsnuće brenda Balenciaga

Godine 1986. Jacques Bogart SA, francuska holding kompanija koja proizvodi i distribuira kozmetiku, proizvode za njegu kože i parfeme, stekla je prava na Balenciagu. Michel Goma dizajnirao je ponudu konfekcije od 1987. do 1992. Nakon toga Josephus Thimister preuzima dužnost dizajnera do 1997. godine.

Nicolas Ghesquière, sada kreativni direktor Louis Vuittona, bio je vezan za brend od 1997. do 2012. Gucci grupa, dio PPR-a, koji će kasnije postati Kering, preuzela je Balenciagu 2001. godine. Ghesquièreov mandat doveo je do toga da je brend postao miljenik mladih slavnih osoba, posebno po pitanju modnih dodataka. Poznate trendseterice s početka 2000-ih, poput Paris Hilton, Nicole Richie i Lindsay Lohan, često su viđane s njegovom it torbom, popularnom Motorcycle Bag, koja je postala sinonim za ime Balenciaga.

Ghesquière je napustio kuću kako bi zamijenio Marca Jacobsa u Louis Vuittonu u studenom 2012. Na njegovo mjesto došao je Alexander Wang te je preuzeo vladavinu od prosinca 2012. do listopada 2015.

Balenciaga danas

Godine 2015. Demna Gvasalia imenovan je kreativnim direktorom brenda. Njegov rad sa strašću za couture i modernim dodirom ima nevjerojatno sličan etos kakav je imao i sam Balenciaga.

U intervjuu za WWD Gvasalia je rekao: 'Rekao bih da je couture vjerojatno najkul stvar o kojoj se u modi danas može razgovarati - dovođenje couturea u suvremeni kontekst i njegovo prenošenje trenutnoj publici. Mnogi ljudi niti ne znaju da je Balenciaga couture brend star više od 100 godina. Misle da je to brend koji je započeo tenisicama Triple S. Tako da je to na neki način edukativno, ali također stavlja u središte pozornosti ono što je najvažnije u modi, a za mene je couture najčišći izraz toga.'

U srpnju 2021. brend je prvi put u 53 godine predstavio siluete haute couturea. Gvasalia je tada za WWD rekao da to ima budućnost ponovno biti pokretačka snaga. 'Couture predstavlja slobodu i kreativnost u modi. I to je možda razlog zbog kojeg sam to toliko želio učiniti', rekao je. 'Čvrsto vjerujem da couture zapravo može spasiti modu na njen moderan način.'

Pod vodstvom Gvasalije trenutna iteracija Balenciage uvela je potpuno modernu modnu ideju: performativno odijevanje. Neki od najvećih hitova brenda uključuju ručnik koji služi i kao suknja, s cijenom od 820 eura, namjerno prljave tenisice, modnu pistu prekrivenu blatom, kolekciju po uzoru na 'Simpsone' i torbu nalik Ikeinoj Frakti od 4,70 eura, ali za koju je potrebno izdvojiti 210 eura. Sve te stvari izazvale su određenu dozu zaprepaštenja, postale viralne te potakle velik interes i želju modnih kupaca.

Ali ponekad ta sklonost provociranju ode predaleko. Krajem 2022. godine brend se našao na udaru kritika i na kraju se ispričao zbog reklamne kampanje koja je prikazivala djecu kako drže zavezane medvjediće i pravne dokumente koji se odnose na seksualno zlostavljanje.

U ožujku 2023., za svoju prvu kolekciju nakon tog skandala, Gvasalia je, čini se, okrenuo novi list, rekavši da više neće dizajnirati kolekcije koje 'pritišću gumbe'. Nina Maria, koja piše o modi za publikacije, uključujući 1Granary, koji su izradili studenti Central Saint Martinsa, kaže: 'Balenciaga ima publiku koja bi kupila suknju s ručnikom. Kad bi Chanel to napravio, mislim da to nitko ne bi kupio... Demna zna kako osmisliti društvene medije. Radi se o 'trenutnom trenutku'.'

Gvasalia se također pobrinuo za to da dio originalnih kreacija Balenciage bude prikazan na njegovom debiju. Bijela vjenčanica, slična onoj iz kolekcije osnivača 1967., prikazana je na reviji, a kasnije ju je nosila pokretačica Skimsa, Kim Kardashian West, na jednom od događaja bivšeg supruga Kanyea Westa.

Balenciaga i danas slovi kao jedan od najcjenjenijih brendova u industriji, a naslijeđe legendarnog dizajnera nastavlja se dok kuća koju je izgradio izaziva modne barijere. Gvasalia je tako zaslužan za uspjeh među novom generacijom otkako se pridružio 2015., ponovno uvodeći haute couture 2021., prvi put u više od pet desetljeća, te se naredne godine našao na Timeovom popisu 100 najutjecajnijih ljudi. No očigledno je da vlada vrlo različita era od one u kojoj je radio sam couturier.

'Balenciaga je cijenio svoju privatnost, a to je suprotno od egzibicionizma koji vidimo danas', rekla je Lourdes Iglesias, kreatorica serije o njemu. 'Mislim da je Balenciaga drugačiji lik u usporedbi s onim što nova publika misli o njegovu brendu', istaknula je.