Tog je dana Arnolda Schwarzeneggera ispred rodne kuće u planinskom mjestašcu Thal nedaleko Graza dočekalo stotine obožavatelja. Povod je bio otvaranje muzeja o njemu samom. Graz je već počastio Arnieja nazvavši njegovim imenom gradski stadion, a sada su i ponosni stanovnici rodnoga Thala dali do znanja da su iznjedrili slavnog Terminatora i bivšeg guvernera Kalifornije. Razvikani snagator i glumac koji je europskim šarmom uspio oboriti s nogu članicu Kennedyjeva klana, pa preko toga ući u američku politiku, simbol je uspješnog Austrijanca kojim se diči stara domaja, a muzej je tu da posjetitelji shvate – poručio je Arnie – 'da svi mogu biti uspješni na svoj način'. Neki pokazujući mišiće, neki dokazujući pamet, a Schwarzenegger, eto, i jedno i drugo.

Ispred muzeja otkrio je spomenik sebi samom u bilderskoj pozi iz mladih dana, a američki Austrijanac time se pokazao kao pravi Amerikanac, koji više od svega veliča vlastiti lik i djelo, toliko snažno, da je spreman još za života svoj život strpati u muzej. Za razliku od stidljivih Europljana, Amerikanci to čine s puno iskrenog samoobožavanja, pa danas nema značajnijeg celebritija iz svijeta filma i glazbe koji nema barem koju muzejsku sobicu ispunjenu važnim eksponatima, kao da je riječ o povijesti leta u svemir, a ne lansiranju nečije glazbene, sportske ili filmske karijere. Jedan od njih je i Muhammad Ali, koji je zajedno sa ženom Lonnie 2005. otvorio Muhammad Ali Center u Louisvilleu, Kentucky, muzej kojim zorno dokazuje da je postao 'najvećim od najvećih' i poručuje: 'Budite uporni i pametni kao ja, pa i vi možete uspjeti.'

Da Dražen Petrović nije, nažalost, tragično poginuo, vjerojatno nikada ne bi dobio muzejsko-memorijalni centar, a da su Janica i Ivica kojim slučajem Amerikanci, danas bi već zasigurno imali svoj muzej. Da je Amerikanka, i Eni Begović bi u nekom američkom Splitu otvorili muzej, kao što bi ga već imala i Severina, poput Britney Spears koja još nije navršila tridesetu, a mjesni muzej rodnog Kentwooda, Louisiana, već je posvetio jedan kat njezinim 'nevinim počecima', pokazujući njezinu dječju sobu s medekima i lutkicama i kopiju pozornice na kojoj je Britney nastupala na HBO koncertu, rad fanatičnog obožavatelja Randyja Heada iz Salema, Oregon.

Doista, možete li zamisliti jedan kat splitskog Gradskog muzeja posvećen Severini Vučković, u kojem bi glavni eksponati bili njezini albumi, scenska odjeća, štikla s Eurosonga i videouradak kojim je oduševila naciju? Vjerojatno ne možete, jer se ipak samo u SAD-u može reklamirati više od 150 takvih mjesta koja veličaju svoje pop-zvijezde, gdje čak i zaboravljena Ava Gardner u rodnom Smithfieldu, Sjeverna Karolina, ima muzej s – ni manje, ni više – 20.000 eksponata, kao i James Stewart u Indiani, Pennsylvania, u zgradi gradske knjižnice, odmah preko puta željeznarije, koju je njegov djed otvorio još 1850, a ispred knjižnice se nalazi i glumčeva brončana skulptura. Muzej ima i Judy Garland u rodnom Grand Rapidsu, Minnesota, kao i Burt Raynolds u Jupiteru, Florida, gdje je glumac najduže živio tijekom karijere. Nikad baš prvi od prvih u Hollywoodu, ali, eto, Raynolds se pobrinuo da dobije javni spomenik prije onoga na groblju, a ovaj najveći celebrity muzej na Floridi zainteresiranima čak nudi satove glume. Čak je i filmska zvijezda pedesetih James Dean dobio svoje svetište. Doduše, malo kasno, tek 2004., iako je u jurnjavi automobilom poginuo daleke 1955. u dobi od 24 godine. Premda je snimio samo tri filma, njegova je smrt bila nacionalna tragedija, a nakon više od pola stoljeća sjetio ga se izvjesni David Loehr i otvorio njegov muzej u Fairmountu, Indiana, gdje je glumac odrastao.

Općenito, što manja rodna mjesta celebrityja, utoliko je veći ponos lokalnog stanovništa zbog slavnih kćeri i sinova, zbog kojih je i Kim Bassinger, u vrijeme erotskog hita 'Devet i pol tjedana', dobila spomenik na jednom od trgova njezine rodne Atene, Georgia. A u Coroni, u njujurškom Queensu, otvorena je za javnost kuća u kojoj je živio Louis Armstrong sa suprugom Lucille od 1943. do smrti, pa u njoj posjetitelji mogu vidjeti originalni namještaj, poslušati snimke Armstongovih proba te usput nešto pojesti i popričati s glazbenikovim starim prijateljima.

U zemlji pop kulture jednako će biti posjećen muzej Andyja Warhola u njegovu rodnom Pitsburghu, sa sedam katova i 17 galerija najveći u SAD-u posvećen jednom autoru, kao i muzej Lucille Ball u Jamestownu, New York. Ime Lucille Ball našoj TV publici ne znači baš ništa, ali za Amerikance je glavna junakinja sit-komedije 'I Love Lucy' iz pedesetih naovamo i neprikosnoveni majstor TV-humora (kao nekada naša Nela Eržišnik), toliko desetljećima popularna da je zajedno s TV-suprugom Desijem Arnazom zaslužila cijeli muzej sa setovima iz obljubljene serije. Las Vegas se, pak, svome popularnom Liberaceu, slikovitom pijanistu s posebnim osjećajem za sve što se prelijeva u duginim bojama, blješti i sija, odužio muzejem u hotelu Tropicana, gdje su od 1979. izloženi klaviri optučeni cirkonijem, blješteći plaštevi i treperavo prstenje od kojeg i majstorima Swarowskog zastaje dah.

Više od tri desetljeća u Memphis dolazi godišnje 500.000 posjetitelja da se poklone kralju Elvisu Presleyju u Gracelandu, a mnogi i danas padaju u trans prolazeći gornjim katom privatnih prostorija te palače u koju je uselio 1957. i gdje ništa nije taknuto nakon njegove smrti. Kritičari su svojedobno tvrdili da u Elvisovu domu nema ništa vrednije od desetine dolara, dokaz Presleyjeva kičasta ukusa. Iako skromnih dimenzija prema današnjim standardima, u Graceland se ulazi pobožno, kao u katedralu rock'n'rolla, a doživljaj upotpunjuje posjet restoranima s Elvisovim omiljenim jelima, suvenirnicama te izložbom njegovih automobila i aviona. Graceland je 1991. ušao u Nacionalni registar povijesnih mjesta, a 2006. proglašen nacionalnom povijesnom znamenitosti, čime je rock'n'roll još jednom dokazan kao američka kulturološka činjenica. A definitivno potvrđen u Muzeju Rock and Rolla u Clevelandu, Ohio, za kojega je zgradu u obliku staklene piramide projektirao čuveni I. M. Pei, inače autor znamenitog Istočnog krila Nacionalne galerije u Washingtonu. I tako su se neosporne veličine poput Warhola, Presleyja i Armstronga našle jednako u muzejima, kao i oni čijim je to rodnim mjestima nadomjestak za vlastiti značaj.

Pa ipak, od svih muzeja celebritija i pop-zabavišta, najgrandiozniji je Dollywood, zabavni park Dolly Parton. Country-pjevačica fantastična glasa, x-large grudi i x-large perika, pretvorila je osamdesetih godina malo lokalno zabavište u projekt koji u Pigeon Forgeu, Tennessee, danas ima 3.000 zaposlenih i posljednje je dekade u ovoj saveznoj državi najveća atrakcija sa 2.500 000 posjetitelja godišnje. U njemu je muzej pop-dive tek jedna od niza atrakcija, a golemi kompleks s brojnim muzičkim dvoranama, izložbenim prostorima, lunaparkovima, uprizorenim povijesnim događajima s tog područja i sportskim sadržajima povezuje prava željeznica s parnom lokomotivom.
A u Americi i razbojnici mogu dobiti svoj muzej, kao legendarni Bonny i Clyde u mjestu Gibsland, Louisiana. Muzej zasjede za Bonnie Parker i Clydea Barrowa otvoren je u 'povijesnom' Ma Canfield Cafeu gdje je razbojnički par večerao noć prije njihova smaknuća iz zasjede u svibnju 1934. Svake godine u Gibslandu se u svibnju održava i dvodnevni festival kojim se grad prisjeća tog događaja, gdje turisti mogu vidjeti uprizorenu scenu njihova pogubljenja, malo zaplesati i obići muzej celebrity razbojnika. I što bi bilo da Amerikanci imaju nešto poput našeg Remetinca? Do sada bi zasigurno već stekao status celebrity muzeja.