Dijeta u kojoj se posti 23 sati i pojede samo jedan obrok dnevno (OMAD) novi je hit među holivudskim zvijezdama, ali mnogi nisu svjesni toga koliko može biti štetna
Sve više poznatih osoba kune se u dijetu poznatu pod kraticom OMAD (One Meal A Day), odnosno jedenje samo jednog obroka dnevno. Bruce Springsteen, Naomi Campbell i Brooke Shields navodno je koriste za održavanje vitke linije, a OMAD sve više privlači pažnju i zbog potencijalnih zdravstvenih koristi. No je li ovakav način prehrane zaista siguran i održiv?
OMAD dijeta temelji se na 23-satnom postu i samo jednom obroku. Iako podsjeća na popularni intermitentni post, razlika je u duljini razdoblja u kojem se ne jede. Dopuštena je voda, kao i nezaslađena crna kava i biljni čajevi, a svaka se kalorijska namirnica – uključujući mlijeko i zaslađene napitke – izbjegava.
Koje su moguće prednosti?
Prema nutricionisticama April Morgan i Jenni Hope, koje su o ovoj temi govorile za The Telegraph, povremeni post i OMAD dijeta mogu imati niz pozitivnih učinaka na organizam. Ističu da ovakav način prehrane potiče sagorijevanje masti, smanjuje upalne procese u tijelu te doprinosi boljoj koncentraciji i fokusu.
Također, pridonosi poboljšanoj probavi te donosi više energije i više slobodnog vremena tijekom dana jer se smanjuje potreba za više obroka.
Tajna je u tome da tijelo tijekom duljeg posta (nakon otprilike 17 sati) ulazi u fazu autofagije – proces u kojem se oštećene stanice uklanjaju i zamjenjuju novima. Osim toga, neka istraživanja sugeriraju da on može potaknuti neuroplastičnost, poboljšati kognitivne funkcije te pomoći u obnavljanju crijevne flore.
Kome se preporučuje OMAD?
OMAD se posebno preporučuje sredovječnim muškarcima i osobama s preddijabetesom zbog smanjenog broja skokova inzulina. No svaka promjena prehrane trebala bi se provoditi pod stručnim nadzorom.
Do 12 kilograma gubitka u tri mjeseca
U prosjeku, žene koje jedu jedan obrok dnevno mogu izgubiti oko dva kilograma mjesečno dok muškarci mogu smršaviti oko četiri kilograma, pod uvjetom da je njihov jedini obrok dnevno u kalorijskom deficitu. Nakon tri mjeseca gubitak može iznositi šest, odnosno 12 kilograma.
Međutim, ako se dnevno unosi broj kalorija koji održava tjelesnu težinu, mršavljenje neće uslijediti. S obzirom na to da je za gubitak kilograma potrebno sagorjeti oko 7700 kalorija, brojke su vrlo individualne te ovise o početnoj težini i vrsti konzumirane hrane.
Veliki zdravstveni rizici
Ipak, vrijedi imati na umu to da OMAD dijeta nosi i određene rizike:
- manjak hranjivih tvari
- gubitak mišićne mase
- umor i iscrpljenost
- hormonalne promjene
- usporavanje metabolizma
- potencijalni razvoj poremećaja prehrane.
Stručnjaci ističu da je teško zadovoljiti sve dnevne potrebe za vitaminima i mineralima u samo jednom obroku. Dugoročno, to može dovesti do slabosti, lomljivih noktiju, ispadanja kose i razdražljivosti. Gubitak mišićne mase može posebno zabrinuti stariju populaciju jer se time povećava rizik od padova i smanjene pokretljivosti.
Također, dugotrajni post može negativno utjecati na hormonalnu ravnotežu kod žena, posebno u perimenopauzi i menopauzi, a tijelo se može prilagoditi smanjenom unosu kalorija tako da počne štedjeti energiju – što usporava metabolizam i otežava daljnje mršavljenje.
Ovako izgleda jedan dnevni obrok
Jedan obrok u OMAD režimu trebao bi imati između 1200 i 1400 kcal te biti izbalansiran:
- 1/4 tanjura - nemasni proteini (piletina, tofu, losos)
- 1/4 tanjra - složeni ugljikohidrati (smeđa riža, kvinoja, batat)
- 1/4 tanjura - povrće bez škroba (brokula, cvjetača, špinat)
- 1/4 tanjura - zdrave masnoće (avokado, humus, orašasti plodovi)
Preporučuje se mijenjati sastav obroka iz dana u dan da bi se unio što širi spektar nutrijenata.
Smije li se vježbati?
Stručnjaci ne preporučuju naporne treninge dok se prakticira OMAD dijeta. Umjerena aktivnost poput hodanja, plivanja, joge i pilatesa smatra se sigurnom. Obrok se može pojesti prije ili nakon vježbanja – važno je osluškivati vlastito tijelo.
OMAD dijeta može ponuditi niz koristi, ali i izazova. Kratkoročno može pomoći pri mršavljenju i poboljšanju koncentracije, no dugoročna primjena bez stručnog nadzora može dovesti do nutritivnih manjkova, hormonalnih disbalansa i problema s metabolizmom. Za većinu je bolje rješenje uvođenje umjerenijeg oblika povremenog posta i uravnotežene prehrane, uz redovitu tjelesnu aktivnost.