'Čudan jezik, čudni ljudi, samoglasnici koji nedostaju, kao i nestali zubi – daju šarm ovoj zemlji. Cvrčci ovdje ne pjevaju, oni se deru. Sunce udara u glavu, a koza mekećući iznenada otrči iz grmlja. Ispred nas, na kraju strmog uskog puta, sjaji se mala uvala u kojoj se nadamo da ćemo naći kafić i šljunčanu plažu', piše Letts za Daily Mail

Dalmatinska je obala poput španjolske u sedamdesetima, s puno neimenovanih sela s tek po nekoliko kuća.

'Uživam u različitosti Hrvatske. Ima romantike u njezinim starim seoskim kućama i u toj jednostavnosti. Paradoksalno je da bi njezina siromašnost mogla biti najveći adut turizma', piše Letts koji otkriva da je u zadnje četiri godine tri puta ljetovao u Hrvatskoj boreći se s hrvatskim frazama.

Dva je puta bio u Istri, koju naziva šekspirovskom Ilirijom. Istra je talijanizirana, kaže, ali nedostaje joj latinskog šepurenja pa je znatno mirnija. Prošlo je ljeto proveo na krajnjem hrvatskom jugu, na poluotoku Pelješcu, gdje ga je posebno impresionirao Trstenik. 'Hrvatska šarmira jer nije nimalo slična užurbanoj, prenaseljenoj, globaliziranoj Europi. Nije načičkana modernizmom', piše Letts.

U Trsteniku, iako je bio usred sezone, nije bilo previše turista. Cijene u Hrvatskoj su znatno niže nego u Engleskoj, ali je i usluga sporija.

'Dalmacija ima gotovo djevičansku obalu koja se prostire kilometrima. Većina kuća djeluje kao iz doba Napoleona, iako ima ružnih kuća u Orebiću, odakle se ide na trajekt za Korčulu', opisuje Letts. 'Iako je većinu obale kontinentalne Europe uništio novac, potpuno je čudno što buldožeri i multinacionalni hotelijerski lanci još nisu uništili ovo prekrasno mjesto.'

'Hrvatsku je spasilo političko nasljeđe i komunistička izolacija u dobra Tita, a zatim Domovinski rat protiv Srbije. Hoće li se to uskoro promijeniti? Nakon što su izborili nezavisnost, Hrvati bi se mogli ponovo predati, ovaj put Bruxellesu. Ovisno o rezultatima referenduma, Hrvatska bi mogla ući u EU 2013.

Čak i bez eura, lice Hrvatske se mijenja. Od 2008. svi građani EU-a mogu kupiti nekretninu u Hrvatskoj prema istim pravima koja imaju Hrvati. Kako dolazi sve više inozemnih kupaca, tako se mijenja i arhitektonski stil. Sve se uljepšava, ukrašava i gubi se njezin osebujan identitet. Isto se događa i na području agrikulture te mala imanja koja se bave vinogradarstvom nestaju u raljama velikih kompanija. Grade se velike crne autoceste koje sijeku krajolik. Morate osjetiti Hrvatsku prije nego što bude prekasno', poručuje Letts.