Široko je poznato da je Damjanić danas jedan od najautentičnijih istarskih vinara, jedan od onih koji svakoga dana svoj rad promatraju u ogledalu i koji žele biti ponosni na ono što vide. Naravno, takav način rada zahtijeva potpunu iskrenost prema samome sebi i čvrst karakter, jer samo vinar tih osobina ima prilike napisati svoju originalnu priču.

'Vino za našu obitelj nikada nije bilo proizvod. Ono je rezultat ljubavi i težnji savršenstvu, način izražavanja i komunikacije. Zapravo, vino je za nas uvijek bilo stil života, nešto što veže ljude, pruža užitke i ujedno pogoduje općem zdravlju', kaže nam Damjanić, ključni čovjek tvrtke Vina Damjanić.

Priča o Vinima Damjanić započinje početkom 18. stoljeća kada je jedna grana obitelji (Jurković) počela podizati nasade vinograda na području Fuškulina. Rad, strpljenje i upornost doveli su ih do statusa jedne od vodećih vinskih kuća u regiji, činjenice koju 30-ih godina prošloga stoljeća potvrđuju brojna priznanja na različitim svjetskim vinskim izložbama, započeta Grand prixom sa zlatnom medaljom za crveno vino te kuće na Exposition du Bien-Etre u Parizu 1928.

Nakon poslijeratnog propadanja vinograda i više od pola stoljeća stanke, početkom novog tisućljeća, potomci Jurkovića, točnije obitelj Damjanić, započela je s podizanjem novih nasada na istim plodnim površinama odakle su nekada stizala šampionska vina.

Uporni rad ogleda se u tome da danas obitelj raspolaže s 10,5 hektara vinograda te moderno opremljenim podrumom, gdje stečeno znanje i ljubav prema vinarstvu prakticira ambiciozni Ivan Damjanić.

Nova tvrtka Damjanić vina, koja se na tržištu pojavila prije gotovo dva desetljeća, u posljednjih pet-šest godina prometnula se u sam istarski vrh, ponajviše zahvaljujući Ivanovim autorskim vinima. Njihova je zajednička osobina jedinstvenost, odnosno snažan autorski pečat koji poštuje tlo, sortne karakteristike i mikroklimatske specifičnosti.

I ne samo to. Damjanić vina neprestano oduševljavaju i novostima, kako premijernim etiketama, tako i kulturološki vrijednim atrakcijama. Naime, nakon što su u svibnju otvorili novu impozantnu vinariju, financiranu iz fondova Europske unije, potkraj ove godine najavili su izlazak novog vina – Duranija.

To vino od grožđa posve zaboravljene istoimene stare istarske sorte koja je još 60-ih bila vrlo rasprostranjena (neki tvrde nekad i više od malvazije), plod je Projekta duranija, koji su proveli Damjanić, profesor Marijan Bubola, inače vodeći istarski vinogradarski znanstvenik, Mario Staver, doajen modernog istarskog vinarstva te porečki Institut za poljoprivredu i turizam, čiji je cilj bio oživljavanje duranije. Naime, usprkos popularnosti, vino od te sorte nikada se nije komercijaliziralo pa je polako nestalo, a sorta izumrla.

Zahvaljujući tom projektu Damjanić je posadio oko 1400 čokota duranije, a prvi je rezultat bio 399 boca iz berbe 2022. To vino krase svježina i skladnost te citrusni okusi s notama marelice i breskve, kao i iznimna pitkost, zbog čega ga neki uspoređuju s portugalskim vinho verdeom i baskijskim txakolijem.

No, to nije jedini novitet iz Damjanićeve radionice. Tu su još i dvije nove malvazije – macerirana malvazija Fenice (umjesto dosadašnje Classic) i malvazija Justina. Ta nova vina sada upotpunjuju već ionako bogatu paletu proizvoda Vina Damjanić koja u liniji Classic obuhvaćaju pjenušac Virtù Brut (proizveden Charmat metodom), Malvaziju istarsku, Duranija, Rosé Penelope (rose od borgonje), Borgonju i Muškat žuti.

Linija Premium okuplja sljedeća vina: Malvazija akacija, Clemente blanc (kupaža malvazije, chardonnaya i bijelog pinota), Malvazija Justina, Malvazija Fenice, Duro Istriano (kupaža borgonje i terana) te Clemente (kupaža merlota, cabernet sauvignona, borgonje i terana).

'Širenje ponude, kao i vrijedne nagrade koje dolaze rezultat su stalnog tehnološkog unapređivanja, ali i našeg opredjeljenja za iskrena vina, ona s izraženim karakteristikama sorte od čega neki proizvođači bez razloga bježe. Znate, jedan od naših aduta je i činjenica da svako naše vino ima sortne karakteristike i svoj poseban karakter zahvaljujući mikroklimi i ruci koja ga je napravila, zbog čega se razlikuju od svih drugih', zaključuje Ivan.