Istraživači su u okviru programa TARGet Kids! (suradnja pedijatara i znanstvenika iz St. Michael's Hospital i The Hospital for Sick Children u Torontu) ispitivali roditelje 3.500 djece mlađe od šest godina o primjeni određenih bezreceptnih lijekova za kašalj i prehladu. Program je pratio djecu od rođenja, s ciljem razumijevanja i prevencije određenih tegoba u ranoj životnoj dobi, kako bi se pravovremeno spriječile u svrhu pozitivnog učinka na zdravlje u kasnijoj životnoj dobi.

Naime, za one kombinirane bezreceptne lijekove za kašalj i prehladu koji nisu bili namijenjeni djeci mlađoj od šest godina, Health Canada 2009. uveo je nove obveze dodatnog označavanja deklaracije/upute za uporabu, jer su tadašnje statistike pokazale kako 22 posto djece mlađe od šeste godine i dalje koristi takve lijekove.

Nova upozorenja i ograničavanje uporabe određenih bezreceptnih lijekova kod djece mlađe od šest godina, uvedena su prije nekoliko godina jer nije bilo dostatnih dokaza o njihovoj učinkovitosti, a izvješća su ukazala na rizik od rijetkih ali ozbiljnih štetnih neželjenih događaja.

Takvi lijekovi (obično sirupi) kojima se 2009. u Kanadi ograničila uporaba sadrže kombinacije antihistaminika (lijek protiv alergije), dekongestiva (lijek za smanjenje otečenosti i poboljšanje prohodnosti sluznice) i analgetika/antipiretika (lijeka za bol/temperaturu). Prekoračenje doze ovakvih kombinacija može uzrokovati sedaciju, ali i fatalne ishode. Istraživanje u kojem je sudjelovalo približno 3.500 djece je proveo pedijatar dr. Jonathon Maguire iz bolnice St. Michaels Hospital od 2008. do 2011., pri čemu se pratila primjena lijeka za kašalj i prehladu kod djece prije i nakon novouvedenog zahtjeva označavanja.

'Rezultati istraživanja ukazali su na zabrinjavajuću činjenicu kako značajan postotak djece mlađe od šest godina i dalje koristi bezreceptne lijekove za kašalj i prehladu unatoč novom označavanju od strane proizvođača i upozorenjima javnozdravstvenih tijela i regulatornih nadležnih agencija o dokazanoj štetnosti takve primjene za određene lijekove (kombinacije) u toj pedijatrijskoj dobnoj skupini', izjavio je dr. Maguire. Nadalje ističe kako 'dokazi sugeriraju čak i da ovi lijekovi nisu djelotvorni kod male djece. Uzevši u obzir izostanak stvarne terapijske dobrobiti, uz dokumentirani, dokazani zdravstveni rizik, potrebno je poduzeti strože mjere kako bi se ograničila primjena takvih lijekova u djece mlađe od šeste godine'.

Istraživači su upozorili na visoki postotak djece mlađe od šeste godine koji su redovito dobivali takve lijekove unatoč novom ograničavanju u označavanju deklaracija (uputa), stoga je takva regulatorna praksa imala malen učinak u smanjenju izloženosti osjetljivih dobnih skupina lijekovima.

Dr. Maguire izjavio je kako smatra da bi 'mnogi roditelji bili iznenađeni kada bi znali da takvi lijekovi mogu biti štetni za djecu'. Učinkovitim metodama smanjenja potrošnje spornih lijekova kod djece mlađe od šest godina smatraju se osvještavanje javnosti i ograničavanje prevelike dostupnosti i kupnje ovih lijekova stavljajući ih pod nadzor.

Studije su pokazale kako su određene potencijalno štetne supstancije ili proizvodi kao npr. duhanski proizvodi, počele manje koristiti tek kada su stavljene pod nadzor (behind-the-counter ili iza blagajne) uz istaknuta upozorenja na deklaraciji. Istraživači smatraju da bi javno zdravstvo trebalo poduzeti slične strategije pozicioniranja takvih bezreceptnih lijekova za kašalj i prehladu kod djece stavljanjem pod nadzor.

Istraživanje je i dodatno pokazalo kako je puno vjerojatnije da će takav lijek dobiti dijete mlađe od šeste godine ako su roditelji mlađi (majka mlađa od 35 godina) te ako dijete ima starijeg brata ili sestru, što ukazuje na potrebu prilagođene dodatne edukacije ovih skupina. Dr. Maguire ističe kako 'mlađi roditelji i oni koji su već koristili takve lijekove kod starije djece prije upozorenja Health Canade, vjerojatno nisu svjesni promjena u novom označavanju i upozorenjima, stoga je i više nego važno da zdravstveni djelatnici budu aktivni u osvještavanju o ovom problemu'. Nastavlja uz šalu: 'Kada malo dijete kašlje ili je prehlađeno, izniman je izazov za roditelje da mu olakšaju tegobe i potraže rješenje, uvijek propisujem pacijentima i zagrljaje i poljupce kako bi kašalj i prehlada što brže prošli.'

Iz Hrvatskog farmaceutskog društva apeliraju na roditelje da 'ne gledaju na lijekove kao na obični robni proizvod te da uvijek u interesu zdravlja pitaju svoga liječnika ili ljekarnika o lijekovima koje koriste njihova djeca, bez obzira na to radi li o receptnim ili bezreceptnim lijekovima. Iskustva država koje su prije više godina liberalizirale prodaju lijekova po supermarketima ili putem interneta nažalost su poražavajuća po javno zdravlje, posebno u najosjetljivijim skupinama kao što su djeca ili trudnice. Nakon više godina takve liberalizacije lijekova u državama poput Kanade, Velike Britanije ili SAD-a, prevelika i nekontrolirana dostupnost lijekova bez informacije zdravstvenog djelatnika danas nažalost uzima svoj danak po zdravlje. Nadamo da ćemo izbjeći ovu javnozdravstvenu prijetnju i da će lijek u Hrvatskoj uvijek ostati tamo gdje jedino treba i biti - u ljekarnama, pod nadzorom magistara farmacije'.