Dr. Stjepan Gamulin jedan je od najuglednijih patofiziologa u regiji, ali i dokaz toga da starenje ne mora značiti odricanje od vitalnosti, energije i radosti. Ovaj cijenjeni 91-godišnji akademik u razgovoru za tportal otkrio je kako zdravo starenje izgleda u praksi i što već danas možemo učiniti da bismo povećali svoje šanse za dugovječnost.

U doba u kojem se gotovo konstantno pomiče granica očekivanog životnog vijeka zdravo starenje nikada nije bilo aktualnije. Mnogi će se složiti s time da im doživjeti stotu, a biti nepokretan i dementan u krevetu, vrlo malo znači. A s obzirom na to da postoje mnogobrojni dokazi da je itekako moguće dočekati i jubilarnu stotu s agilnošću i životnom radosti, potraga za tajnama tzv. superstogodišnjaka veća je nego ikada.

Što je zdravo starenje?

Iako istraživanja pokazuju da geni igraju ogromnu ulogu u tome koju ćemo dob doživjeti, postoje navike čijom primjenom povećavamo šanse za duljim životom. I, ono najbitnije, zdravom starošću.

Velik naglasak na važnost zdravog starenja stavila je i Svjetska zdravstvena organizacija. Prepoznavši probleme koji izviru iz globalnog starenja ljudske populacije, proglasila je u 2020. godini desetljeće zdravog starenja i obavezala države članice na provedbu nacionalnih programa.

Hrvatska je prihvatila Program desetljeća zdravog starenja i aktivno ga promiče putem brojnih nastupa, ali je, ističe dr. Gamulin, upitna učinkovitost u stvarnom pomaku biološkog starenja prema zdravom starenju.

Kompetentni, aktivni i produktivni i u starijoj dobi

'Starenje neminovno dovodi do narušavanja fizioloških funkcija te progresivnog smanjenja funkcionalne sposobnosti i razvoja nemoći. Dakle biološko starenje, to jest smanjenje fiziološke sposobnosti sa životnom dobi, može biti sporije, pa staračka nemoć kasnije nastupa. Takvo starenje nazivamo zdravo starenje. Brže biološko starenje, s ranijom pojavom staračke nemoći, nazivamo sekundarno starenje', rekao je u razgovoru za tportal i pojasnio:

'Promicanjem zdravog starenja osobe u starijoj dobi zadržavaju tjelesne i mentalne sposobnosti te mogu biti kompetentne i produktivne, doprinoseći boljitku društvene zajednice, za razliku od osoba koje sekundarno stare i predstavljaju svekoliko opterećenje za društvenu zajednicu.'

Naime na putu usmjerenja na zdravo starenje stoje mnogobrojne zapreke, a najviše izviru iz predrasuda i stereotipa o starenju, kaže.

'Stereotipi se ukratko svode na predodžbu o osobi starije dobi kao o nesamostalnoj, fizički nesposobnoj, mentalno ograničenoj, onoj koja traži tuđu pomoć i opterećuje društvo. Takve predrasude dovode do diskriminacije osoba starije životne dobi i ograničenja njihovih društvenih prava. Za to je u engleskom jeziku skovana riječ ageism.'

Životna dob od 65 godina uobičajeno se uzima kao početak staračke dobi. Pa ipak, ugledni akademik napominje da takva granica kronološke dobi nema biološke osnove jer je biološko starenje individualno različito u tijeku kronološkog starenja.

'Diskriminirajuće je uzimanje kronološke dobi kao uvjeta za određene kompetencije. Primjerice, umirovljenjem sa 65 godina života po sili zakona društvo trenutačno ostaje bez mnogobrojnih kompetentnih i sposobnih stručnjaka koji bi mogli doprinositi društvenoj zajednici. Stoga bi valjalo iznaći mogućnosti njihova aktivnog rada i nakon umirovljenja. Ujedno bi se time zadovoljila jedna od bitnih postavka zdravog starenja – održavanje profesionalne aktivnosti.'

Evo što je preduvjet zdravog starenja

Zdravi životni stil je preduvjet zdravog života, a on je preduvjet zdravog starenja. Glavni stupovi zdravoga životnog stila su:

• primjerena tjelesna aktivnost
• zdrava prehrana
• okrepljujući san
• izbjegavanje štetnih tvari i navika (pušenje, alkohol itd.)
• uspješno prilagođavanje stresu
• društvena povezanost.

'Navedene stavke djeluju povoljno na sve životne funkcije, smanjuju rizik od brojnih bolesti, zaraznih i nezaraznih, a u bolesnika povećavaju izglede povoljnog ishoda. Posebno valja istaknuti protuupalno djelovanje zdravog životnog stila, posebno tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane i okrepljujućeg sna', istaknuo je stručnjak.

'Staračke bolesti' moguće je prevenirati

Dr. Gamulin inače je specijalist za patofiziologiju, a ona se bavi kroničnim upalama niskog stupnja. Upravo one igraju bitnu ulogu u procesu starenja jer uzrokuju brojne bolesti.

'Radi se o upali koja zahvaća sva tkiva, klinički je nezamjetljiva i postepeno dovodi do sve težih oštećenja i napredovanja osnovne bolesti u čijoj se pozadini razvija. U procesu starenja ovaj oblik upale ima ključnu ulogu u postepenom oštećenju i gubitku staničnih funkcija. U starenju se ova upala naziva staračka upala', kaže dr. Gamulin i dodaje:

'Ona je u pozadini brojnih kroničnih bolesti, onih koje se pojavljuju i u ranijim godinama života, ali se njihova učestalost (prevalencija) povećava sa starenjem, pa se nazivaju i staračke bolesti. To su primjerice pretilost, osteoartritis, šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, autoimune bolesti, neurodegenerativne bolesti (Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest), rak. Nezdrav životni stil, posebice sjedilački način života, nezdrava prehrana i nedostatno spavanje potiču ovu upalu, a prevenirati se može zdravim životnim stilom i prevencijom bolesti u kojima sudjeluje.'

Kada je riječ o njihovom liječenju, ističe da se farmakološka terapija primjenjuje prema osnovnoj bolesti i indikaciji dok je djelovanje suplemenata upitno, osim u stanjima njihovog manjka.

Ovo bismo što prije trebali maknuti s tanjura

U razgovoru s ovim cijenjenim stručnjakom dotakli smo se i onoga što bismo što prije trebali izbaciti s tanjura kako bismo unaprijedili svoje zdravstveno stanje. Ugledni kardiolog ističe da je prototip lošeg prehrambenog režima tzv. zapadnjačka prehrana jer sadrži ultraprocesiranu hranu, namirnice 'brze hrane', prerađene ugljikohidrate, nezdrave masti s polizasićenim masnim kiselinama i transmasnim kiselinama, namirnice s malo vlakana, a sve to uz unos viška kalorija.

Upitan koje bismo namirnice trebali izbjegavati ako želimo doživjeti zdravu starost, nimalo ne dvoji:

'To su primjerice šećer, hrana priređena od bijelog brašna, masno crveno meso, procesirani proizvodi iz crvenog mesa, pržena jela, margarin, zaslađeni napitci, pretjerana konzumacija alkoholnih pića. Kao granična neškodljiva količina alkohola obično se navodi količina sadržana u dvije čašice (150 mL) vina dnevno. Međutim, po nekim novijim preporukama, i to je previše. Primjerice, kanadske preporuke ograničavaju neškodljivu količinu alkohola na dvije čašice vina tjedno', kaže i pojašnjava:

'Razlozi zbog kojih spomenute namirnice treba izbjegavati su mnogobrojni, a vrijedi istaknuti povećanje koncentracije kolesterola u krvi, razvoj pretilosti i metaboličkog sindroma (pretilost, arterijska hipertenzija i dijabetes), šećerne bolesti, promjenu sastava bakterija u crijevu iz dobrog u nezdrav, poticanje sustavne kronične upale niske aktivnosti, kancerogeno djelovanje i još mnogo toga drugog.'

Recept za dulji i zdraviji život

Osim izbacivanja navedenih elemenata nezdrave prehrane, istaknuo je i što je to što bismo trebali uvrstiti u svakodnevicu kako bismo si povećali šanse za dulji, sretniji i zdraviji život.

'Na prvom mjestu može se istaknuti svakodnevno vježbanje i hodanje, prilagođeno stanju, sposobnostima i mogućnostima osobe, dovoljno sna, zdravu prehranu, za pušača je tu prestanak pušenja, ograničenje konzumacije alkohola na što manju količinu i ispod preporučljive, sudjelovanje u obiteljskom i društvenom životu te preuzimanje dužnosti i odgovornosti u okviru svojih mogućnosti.'

Za kraj je podijelio i ključne savjete za aktivan i zdrav život - i to na temelju vlastitog iskustva.

'Tjelesna aktivnost (jutarnja tjelovježba, svakodnevno hodanje), podržavanje profesionalne aktivnosti u mogućem opsegu, zdrava prehrana, druženje u obitelji i prijateljskom krugu, dnevni odmor i dostatan san, prihvaćanje i rješavanje životnih tegoba. Završio bih starom dalmatinskom poslovicom 'dat životu na voju, sebi na tugu i nevoju' (dati tijelu na volju, sebi na tugu i nevolju). Ne valja se predati tegobama, nego ih prihvatiti i njima se prilagoditi – toga se i pridržavam.'