Hrvanje deva u Turskoj

Na zapadnoj obali Turske čuva se tradicija hrvanja deva, a natjecanje svakog vikenda od ožujka do studenoga na prašnjavom stadionu okuplja grbave šampione iz cijele okolice Selcuka, između Efesa i Izmira. Tučnjava je smiješna koliko i uzbudljiva, budući da deve, iako znaju ugristi i pokazati nezgodnu narav, nisu rođeni borci. Inače mirne mužjake na sukob navede uređena ženka koju organizatori prošeću pred potencijalnim suparnicima, a potom odvedu na sigurno. Ako publika ima sreće, mužjaci se uskoro počnu hrvati, a pobjednik je onaj koji rivala natjera da sjedne ili otrči među publiku. Neobičan festival najvjerojatnije je počeo kao nadmetanje nomadskih karavana na Bliskom istoku i vremenom je prerastao u događaj na kojem njegovana grla predstavljaju cijela sela ili gradove. Kao i svaka prava liga, hrvački susreti imaju i ovlaštene suce, koji u prvom redu ocjenjuju stil i paze da ne dođe do ozljeda.

Španjolsko preskakanje beba

Španjolski grad Castillo de Murcia za zabavu ne treba deve ili Španjolcima primjerenije bikove – za atrakciju su dovoljne bebe, nekoliko madraca i mladić koji ih preskače na ulici. Festival nazvan El Colacho svake se godine održava još od 1620. u svibnju ili lipnju, oko blagdana Tijelova. Vjeruje se da preskakanjem preko beba rođenih u posljednjih godinu dana muškarac El Colacho obučen u crveno-žuti kostim tjera vraga i bolesti. El Colacho inače predstavlja vraga koji bježi od euharistije, a osim preskakanja dječice polegnute na madrace, festival obilježava procesija bratstva Santisimo Sacramento de Minerva, čiji su pripadnici uvjereni da na taj način sa svojih ulica izbacuju zlo.

Galaxidi u brašnu

Svake godine na kraju karnevala u grčkom mjestu Galaxidi izbije pravi rat, u kojem stanovnici prije početka korizme jedni na druge bace gotovo tonu i pol brašna. Za ovakav događaj ni pripreme ne mogu biti kratke – stanovnici odjenu najljepše karnevalske kostime i oboje lica, dok gradski oci znamenitosti zaštite plastičnim folijama. Početak sukoba označava zvuk kravljih zvona, a maskirana povorka krene gradom plešući uz tradicionalnu glazbu i naravno zasipajući jedni druge brašnom. Običaj potječe s početka 19. stoljeća, kada su u vrijeme turske okupacije Grci neobičnim postupcima pokušavali očuvati nacionalni ponos. Održao se do danas, kada u veselom karnevalu sudjeluju svi stanovnici i njihovi gosti bez obzira na godine.

Talijanska bitka narančama

U isto vrijeme mali talijanski gradić Ivrea nedaleko od Torina rekonstruira srednjovjekovnu bitku u čast ustanka u kojemu su mještani svrgnuli zlog vladara. Umjesto mačevima 3.000 ljudi bori se narančama, pa su nakon trodnevne manifestacije svi zamazani komadima voća i kore, a ulice su preplavljene narančinim sokom. Maskota festivala svake se godine bira među školskom djecom, ponosnom što mogu glumiti Violettu, hrabru djevojku koja se oduprla tiraninu i postala simbolom slobode. Do 19. stoljeća ulicama je u tu čast letio grah, no djevojke su tada počele koristiti naranče, koje inače ne rastu u tom dijelu Italije.

Tomatina

Sličan festival, ali s nešto manje vitamina C svakog se ljeta održava u španjolskom Bunolu, čijim ulicama proleti oko 150 tona rajčice. Tradicija se nastavlja već više od 60 godina, no nitko sa sigurnošću ne može reći kako ili zbog čega je započela. Sigurno je tek da je Tomatina postala najveći rat hranom na svijetu. Deseci tisuća domaćih i turista zadnje se srijede u kolovozu okupljaju na glavnom gradskom trgu Plaza del Pueblo u iščekivanju kamiona prepunih sočnih rajčica. Točno u podne raketa označava početak bitke, kada polete povrtni projektili. Nakon samo sat vremena mjesto se pretvara u more crvenog soka u kojem se valjaju oduševljeni posjetitelji.

Vještice, goblini i nacisti u Ukrajini

Ukrajinski festival Malanka mješavina je Noći vještica, Nove godine i Mardi Grasa, a ako svemu dodate i nekoliko nacističkih uniformi, može se zaključiti da je riječ o jednom od najluđih događaja u Europi. Maskirana čudovišta na ulice izlaze nakon zalaska sunca 13. siječnja, što je Stara godina po julijanskom kalendaru. Manifestacija korijene vuče iz pretkršćanskog vremena i povezuje se s poganskim običajima. Ipak, u modernom izvrtanju stvari postala je poznata po mladićima u nacističkim uniformama koji postavljaju blokade po cestama, zaustavljaju vozače, traže ih dokumente ili im čak ulaze u automobile.

Osvojite ženinu težinu u pivu

Svake godine finski gradić Sonkajarvi domaćin je Svjetskog prvenstva u nošenju žena, u kojem muškarci moraju prvi stići do cilja noseći na leđima svoju bolju polovicu. Na putu su im postavljene razne zapreke, no nagrada je više nego slatka – litra piva za svaki ženin kilogram. Iako zvuči kao primitivna skandinavska vještina iz vremena kada su pripadnici plemena svoje žene morali nositi iz opljačkanih i popaljenih sela, natjecanje se ne održava niti dva desetljeća. Vrlo brzo je postalo popularno, a ove se godine u službenoj konkurenciji natjecalo 50 parova iz cijelog svijeta, od Njemačke i Švedske do Australije, Kine, Kenije i Izraela.