U Hrvatskoj mnogi vjeruju da se posao može dobiti isključivo 'preko veze' te kako osobe starije od 40. godina teško pronalaze zaposlenje. Iako zasigurno postoje primjeri koji potvrđuju takva vjerovanja, hrvatski poslodavci ipak ističu da to nije pravilo. Kako su napomenuli na radionicama koje su se održavale u sklopu 5. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja, njima je u interesu zaposliti sposobne ljudi koji će znati obaviti posao.

'Veza', kažu, ima, ali oni to nazivaju usmenim preporukama. Priznaju kako se zna dogoditi da im se preporuče kandidati koji ni u kojem slučaju ne zadovoljavaju kriterije, ali to se rijetko događa. 'Osobno volim ako mi za određeno radno mjesto osoba koju poznajem i cijenim preporuči kandidata. Tada znam da sam dobila vrijednu preporuku. Najčešće se preporučene osobe pokažu kao kvalitetan kadar pa ne treba onda svaku preporuku gledati negativno', kaže Blanka Žerjav, voditeljica Ljudskih resursa u Henkelu.

Dobna diskriminacija

Uz dobivanje posla 'preko veze', poslodavcima se najčešće predbacuje da provode dobnu diskriminaciju. Jedna od sudionica radionice ispričala je kako ima 42 godine te da je uopće ne pozivaju na razgovore kada u životopisu navede datum i godinu rođenja. 'Puna sam radnog elana i ideja, ali jednostavno ne dobijem priliku prezentirati to potencijalnom poslodavcu jer me ne zovu na razgovor. A ne zovu me jer misle da sam stara', požalila se sudionica.

Na pitanje je li istina da poslodavci preferiraju mlađe kandidate, Hana Naoulo Bego, izvršna direktorica Službe upravljanja ljudskim resursima u Podravskoj banci, kaže kako to kod njih nije slučaj: 'Kod nas rade ljudi različitih dobnih skupina i dob zaista ne igra nikakvu ulogu prilikom zapošljavanja. Najvažnije su nam kompetencije, znanja i vještine koje osoba ima, a ne broj godina. Mora postojati volja i želja za daljnjim napredovanjem, to je ono što gledamo. Poslodavci vole mlade ljude, ali jednako tako vole i radno iskustvo, tako da to ne treba zanemarivati. Koji profil će odabrati, ovisi o poslodavcu i potrebama određenog posla.'

S njom se donekle slaže i Blanka Žerjav: 'Ne bih rekla da se provodi dobna diskriminacija. Zapošljavamo i ljude starije od pedeset godina. Izbor kandidata ovisi o radnom mjestu za koje je raspisan natječaj. Katkada se događa da nam jednostavno treba mlađi kandidat jer to zahtijevaju posao i poslovno okruženje. Primjerice ako tražimo radnika koji treba raditi u timu u kojemu su sve mladi ljudi, onda ćemo prednost dati mlađoj osobi jer znamo da će se bolje uklopiti u radno okruženje.'

Lažni datum rođenja

Sudionike radionica zanimalo je i je li preporučljivo izostaviti datum rođenja iz životopisa kako bi se izbjegla eventualna dobna diskriminacija. 'Datum rođenja se ne mora navesti, ali mislim da se na to ne gleda blagonaklono. Kao poslodavci, volimo znati tko nam dolazi na razgovor, a datum rođenja je zasigurno informacija koja upotpunjuje sliku kandidata', odgovorila je Žerjav.

Na pitanje kako poslodavci reagiraju ako kandidat slaže da ima manje godina, voditeljica Ljudskih resursa u Henkelu odgovorila je: 'Nije preporučljivo lagati u prijavi za posao i ne bih to savjetovala. No ako to ipak učinite, onda je važno da na razgovoru odmah kažete istinu i to po mogućnosti na šarmantan i šaljiv način, odnosno da dobro pojasnite koji je razlog zbog kojeg ste to učinili. Hoće li to biti dobro prihvaćeno, ovisi, naravno, o osobi s kojom razgovarate. Nekome će to možda biti simpatično, a nekome neće i zbog toga će vas diskvalificirati. Dakle stvar je procjene i osobne odgovornosti.'