Kupovina skupocjenih poklona u ovo blagdansko doba neće dostići brojke kao nekada, barem ne u Europi i SAD-u. Bogati su još bogatiji te kupuju kao ranije, a krizu osjećaju proizvođači nakita i satova namijenjenih srednjoj klasi. Njima čuveni Tiffany nudi jeftiniju varijantu žutog dijamanta u kombinaciji s 'rubedom', mješavinom zlata, srebra i bakra. Tradicionalno darivanje urica poslovnom partneru u Kini više nije in, nego skupocjeno crno vino, večera u luksuznom restoranu, daleko putovanje ili poziv na golf, zbog čega je ove godine za više od 20 posto smanjen uvoz švicarskih satova
U bogatim zemljama prosinac je hektično vrijeme kupovanja poklona i zlatno doba prodaje nakita. To je doba kada se ljubav, pažnja i poslovna suradnja pečati prstenom, ogrlicom ili dobrim satom. U blagdansko vrijeme svjetski su magazini puni glamuroznih reklama novih linija skupocjenog nakita, pa se čak i kod nas u reklamnim stankama za vrijeme emitiranja popularnog 'Sulejmana Veličanstvenog' nude imitacije prstenja i naušnica koje u seriji nosi crvenokosa Hurem.
Prodaja satova i nakita u laganom padu
I dok u nas idu imitacije, zlatarnice zjape prazne, a na svakom se zagrebačkom uglu nudi diskretan i 'povoljan' otkup zlata za preživljavanje, u nekim malo bolje potkoženim sredinama cvjeta kupovina dijamantnog nakita i satova vrhunskih marki poput Patek Philippa. Ovog je listopada Rolex u Švicarskoj otvorio novi high tec pogon započet gradnjom uoči recesije, pa sa starima zapošljava 2000 radnika i vjeruje da ga neće dotaći kriza.
Ipak, četiri godine nakon kolapsa financijskog tržišta, posrnulih nacionalnih ekonomija i poljuljanih kupaca malo tko vjeruje da će kupovina skupocjenih poklona uoči Božića i Nove godine dostići brojke kao nekada. Barem ne u SAD-u i Europi. Nema nekog novog Richarda Burtona koji će od kupovine dijamanta veličine golubinjeg jajeta svojoj Liz Taylor stvoriti medijsku senzaciju. To priznaje i izvršni direktor čuvenog Tiffanyja Michael Kowalski, koji kaže da je posljednji kvartal 2012. za njegovu i slične kompanije 'prilično izazovan'. U 175 godina ovog američkog bisera među majstorima nakita, Tiffany je prošao kojekakve krize, ali se uvijek izvukao pa će i sada, izjavljuje Kowalski u Financial Timesu, iako je 'neizbježna činjenica da će neki kupci rezati troškove za luksuz kao što su skupi darovi'. Oni koji to neće, a nemaju dovoljno za bijeli dijamant, mogu po nižim cijenama kupiti najnoviji hit među nakitom, žuti dijamant u kombinaciji s 'rubedom', mješavinom zlata, srebra i bakra.
Prvi puta u tri godine Švicarci su ove jeseni izvezli 2,7 posto manje satova, najmanje u Kinu, gdje je izvezeno 27,5 posto manje nego godinu ranije, a u Hong Kongu – najvećem stranom tržištu švicarskih urica – prodaja je pala za gotovo 20 posto. I u carstvu luksuza LVMH-u ove se sezone tanji prodaja satova i nakita, koja je prošle godine brojala 1,2 milijarde eura.
Najbogatiji su postali još bogatiji
Ali kriza, kao i uvijek, najviše pogađa brendove namijenjene kupcu srednjeg imovinskog stanja, dok najskuplje marke poput Rolexa i Patek Philippa idu bez problema, jer su najbogatiji postali još bogatiji. Ipak, izostaju očekivani kupci iz zemalja BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina), barem u onom broju s kojim je računala industrija luksuza. To su oni koji su se tek opernatili, ali su se trenutno pritajili, jer još ne žele kao nekada odmah pokazati bogatstvo. Sa zemljama BRIC se ipak računa kao sjajnim budućim tržištem za srednje brendove, jer će Kina do 2020. imati 68 posto, a Indija 57 posto srednje i više srednje klase, one koja se u nas pogubila u vrletima privatizacije.
Kao sve drugo, proizvodnja i tržište nakita postaje globalni posao (iako u Tiffanyju ponosno ističu da se blizu 70 posto njihova nakita izrađuje u domaćim radionicama), ali podliježe kulturološkim posebnostima pojedinih sredina. U Indiji se tako svaki poklon u gotovo svim prigodama svodi na zlato. U Kini se najviše kupuje u siječnju, uoči njihove Nove godine. U toj zemlji, u kojoj je prihod po glavi stanovnika narastao tri puta u zadnjih deset godina, kupci izmišljaju novopečene razloge i prigode za darivanje te je, primjerice, sa Zapada uveden običaj zaruka dramatično povećao potražnju za dijamantnim prstenjem. Zbog njihove natalne politike jednog djeteta obožavani jedinci postaju 'male princeze i prinčevi', koje se obasipa skupocjenim poklonima, naročito u višim društvenim slojevima, gdje je darivanje djetetu sata vrijednog 15.000 dolara ili Cartierove narukvice također dokaz pripadanja određenoj klasi, te na te statusne znakove potroše i 30 posto prihoda godišnje.
U Kini se poslovni odnosi i veze tradicionalno njeguju i podmazuju razmjenom raskošnih poklona, naročito satova i nakita, vrijednih desetine tisuća dolara, te se polovina svih luksuznih kupovina odnosi na darove, a od toga - prema procjeni HSBC-ja (Hongkong and Shanghai Banking Corporation) – 75 posto ide na satove luksuznih marki. No nakon nekoliko krupnih korupcijskih skandala vlada je u listopadu izdala direktivu o 'štedljivom poslovanju', kojom zabranjuje trošenje novca poreznih obveznika na takvu vrstu osobnog i poslovnog razmetanja, koje usto promiče 'hedonizam i robovanje uvoznoj robi', pozivajući građane da prijave one koji se ponašaju drukčije. Najveći izvoznik na svijetu bori se protiv uvoza europskog i američkog luksuza, zbog čega je tako iznenadno smanjen uvoz švicarskih satova.
Kinezi ipak ne odustaju lako od luksuza, samo ga usmjeravaju na neku drugu vrstu užitaka. Budući da je primanje Rolexa out, in je primanje i darivanje skupog crnog vina, večera u luksuznom restoranu, daleko putovanje i odlazak na golf. Pokloni samo mijenjaju prirodu.
