Povremeni post, poznatiji i kao intermittent fasting, godinama je među najpopularnijim metoda gubitka kilograma, jer ne zahtijeva puno odricanja niti kompleksne metode poput brojanja kalorija. No, sada se postavlja pitanje je li ono uopće zdravo.

Vremensko ograničeno jedenje prakticira se na način da se osoba hrani isključivo u periodu od osam sati u danu (primjerice, od 10 do 18 sati), s konzumiranjem samo bistre tekućine tijekom preostalih 16 sati. Ostale metode uključuju dva ili tri dana posta tijekom tjedna ili mjeseca.

Prethodna istraživanja pokazala su prednosti intermittent dijete. Primjerice, pregled istraživanja izvršenih na ljudima i životinjama iz prosinca 2019. otkrio je dobrobiti ograničavanja kalorija na skraćeno razdoblje dana, uključujući poboljšanu dugovječnost, smanjenje krvnog tlaka i gubitak težine.

S druge strane, iako su benefiti dokazani, jednogodišnja studija objavljena u travnju 2022. godine, koja je pratila 139 odraslih Kineza u rasponu od prekomjerne tjelesne težine do značajno pretile, nije otkrila nikakvu prednost ove dijete u odnosu na brojanje kalorija.

Uzrok smrti od kardiovaskularnih bolesti?

No, najnovije istraživanje moglo bi u cijelosti pobiti prethodne rezultate. Iako je još u preliminarnoj fazi te tek očekujemo konačne zaključke, ovog tjedna objavljeno je kako su znanstvenici otkrili korelaciju prekinutog posta s bolestima kardiovaskularnog sustava.

'Bili smo iznenađeni kada smo otkrili da su ljudi koji su slijedili 8-satni, vremenski ograničeni raspored prehrane, imali veću vjerojatnost da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti', rekao je viši autor studije Victor Wenze Zhong.

Naime, istraživanje je pokazalo da ispitanici na intermittent dijeti imaju nevjerojatnih 91% veću vjerojatnost smrti od srčanih oboljenja u usporedbi s osobama koje jedu tijekom cijelog dana.

Ova studija analizirala je podatke o 20 tisuća osoba koji su odgovarali na pitanja o svojim 24-satnim prehrambenim navikama u dva dana tijekom prve godine uključivanja u dugoročnu analizu zdravlja odraslih u SAD-u. Potom je istražena smrtnost sudionika.

Ipak, znanstvenici koji su radili studiju ističu kao nemaju dokaze koji bi jasno dali do znanja da je upravo prehrana uzrokovala oboljenja, a znanstvena zajednica izrazila je zabrinutost zbog ovih navoda. Veći broj znanstvenika tvrdi da bi zaključci trebali biti odbačeni zbog nedostatka dokaza.

Napominju i kako studija ne navodi tko su ispitanici, odnosno jesu li to osobe s većim rizikom od oboljenja od kardiovaskularnih bolesti, kao što su pušači, alkoholičari, noćni radnici, isl.

'Ono što jedete i kako živite moglo bi biti važnije od toga jeste li to pojeli unutar osam sati ili više', ističe dijetetičar Duane Mellor.

Je li povremeni post zdrav?

Slična znanstvena istraživanja mogu izazvati proturječne rezultate, koji često ovise o kvaliteti studije i o tome jesu li korišteni isti parametri na jednak način.

U slučaju povremenog posta, stručnjaci ističu da je napravljen velik broj istraživanja, pri čemu neki proučavaju post dva ili više dana u tjednu, neki proučavaju post između 8 ujutro i 16 sati, a drugi od podneva do 20 sati ili u neko drugo vrijeme. Upravo zato, teško je donijeti konačan zaključak.

'Mislim da podaci o povremenom postu nisu uvjerljivi. Teško je proučavati ovu dijetu jer uglavnom izostaju mnogi drugi važni čimbenici poput životnog stila, ali i konkretne hrane koju osobe konzumiraju u tom periodu', kaže znanstvenik Christopher Gardner.

Znanstvenici zaključuju kako ne smijemo zanemariti i veći broj studija koje nisu pronašle korelaciju između gubitka kilograma i povremenog posta, te naglašavaju važnost zdravog načina života i zdravstveno prihvatljivih namirnica ispred strogog ograničavanja na određene sate, posebno ako bismo u njima jeli - sve i svašta.