U proljeće, kada priroda buja, bujaju i proljetne alergije pa mnogi umjesto uživanja u toplijim danima osjećaju neugodne simptome poput kihanja, svrbeža i začepljenosti nosa. Alergije su postale bolest današnjice, svojevrsna epidemija modernog doba, a o ovom gorućem problemu razgovarali smo s Ivanom Markovićem, dr. med., specijalistom alergologije i kliničke imunologije iz Specijalne bolnice za plućne bolesti u Zagrebu
Alergije su postale jedna od najčešćih bolesti današnjeg doba, s trendom stalnog rasta u Europi i diljem svijeta. Procjenjuje se da danas 15-25 posto svjetskog stanovništva boluje od nekog oblika te bolesti, a u razvijenim zemljama taj udio doseže i preko 30 posto. U Europi već sada više od 150 milijuna ljudi ima barem jedan kronični oblik alergije. Najčešće alergijske bolesti su alergijski rinitis, atopijski dermatitis, astma i alergije na hranu. Samo od astme u svijetu boluje oko 300 milijuna ljudi.
vezane vijesti
Proljeće je mnogima posebno izazovno razdoblje jer ono ujedno označava za mnoge početak niza neugodnih simptoma poput kihanja, svrbeža i začepljenosti nosa. Što uzrokuje ovaj sve češći zdravstveni problem, kako ga prepoznati na vrijeme i što možemo učiniti da si olakšamo svakodnevicu? Na ta i brojna druga pitanja odgovara dr. med. Ivan Marković, alergolog i imunolog iz Specijalne bolnice za plućne bolesti u Zagrebu, s kojim smo razgovarali o aktualnim trendovima u alergologiji, utjecaju klimatskih promjena na sezonske alergije te praktičnim savjetima za sve koji se bore s ovim izazovom.
Koji su najčešći simptomi proljetnih alergija i kako ih razlikovati od obične prehlade?
Kada govorimo o proljetnim alergijama, mislimo na alergijski rinitis ili, kako se još naziva, peludnu hunjavicu. Simptomi su kihanje u salvama, curenje, začepljenost i svrbež nosa te svrbež nepca ili ušiju. Česti su i očni simptomi - svrbež očiju i suzenje, što onda nazivamo alergijskim konjunktivitisom. Kod simptoma koji su teži i dulje traju mogu se javiti umor, razdraženost i smetnje koncentracije. Za razliku od prehlade, koja je virusna bolest, kod alergije u pravilu nema povišene temperature, grlobolje ili bolova u tijelu, a karakterističan je svrbež sluznica. Isto tako, prehlada traje sedam do 10 dana, a alergija može trajati tjednima, pa i mjesecima. Pa tako u slučaju 'prehlade koja ne prolazi' treba pomisliti da se možda radi o alergiji.
Koji su najčešći alergeni koji uzrokuju proljetne alergije i u kojem su razdoblju godine najaktivniji?
Od alergena u proljetnim mjesecima dominira pelud stabala i trava. Cvatnja ili, kako se često kaže, polenacija stabala u našem kontinentalnom podneblju počinje već krajem siječnja ili u veljači, ovisno o meteorološkim uvjetima. Tada su aktivni lijeska i čempres dok je breza na vrhuncu krajem ožujka i u travnju. Sezona polenacije trava počinje u travnju i može potrajati sve do kasnog ljeta. Najviše su koncentracije peludi trava tijekom svibnja i lipnja. U obalnom dijelu Hrvatske glavni su proljetni alergeni čempres, bor i trave, kao i maslina i crkvina, a koja se ubraja u korove.
Epidemija modernog doba
Primjećujete li porast broja pacijenata s alergijama posljednjih godina i koji su mogući razlozi za to?
Da, alergije su stalno u porastu već nekoliko desetljeća, pa kažemo da su one bolesti današnjice. Zapravo je točnu učestalost teško utvrditi jer ona prilično varira ovisno o geografskom podneblju, a i mnoge osobe s blažim simptomima liječe se same i uzimaju bezreceptne lijekove. No može se procijeniti da danas u razvijenim zemljama svaka treća ili četvrta osoba ima alergijski rinitis, pa se tako govori i o epidemiji modernog doba. Ova povećana učestalost alergija pripisuje se urbanizaciji i manjoj izloženosti različitim mikroorganizmima i infekcijama u ranom djetinjstvu. Mnogo se govori i o ulozi zagađenja zraka jer prisutnost štetnih čestica u njemu povećava izloženost alergenima te njihovu sposobnost izazivanja alergijskih reakcija.
Tko je Ivan Marković, dr. med.?
S diplomom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i specijalizacijom stečenoj 2018. u Kliničkoj bolnici Dubrava, dr. Marković od 2021. pruža specijalističku skrb iz alergologije i kliničke imunologije u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Zagrebu.
Osim što je stekao titulu sveučilišnog magistra, posvećuje se znanstvenom istraživanju kao polaznik doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova i aktivan je sudionik na mnogim domaćim i međunarodnim kongresima. Član je Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju i Europske akademije za alergologiju i kliničku imunologiju.
Najizloženije skupine
Koje dobne skupine najčešće pate od proljetnih alergija i postoje li rizični faktori koji povećavaju vjerojatnost njihova razvoja?
Alergije najviše pogađaju djecu, adolescente i mlađe odrasle osobe, to je dakle populacija od desete do četrdesete godine života. Glavni rizični faktor je pozitivna obiteljska anamneza, što znači prisutnost alergije u člana obitelji. Također, istraživanja govore o povezanosti višeg socioekonomskog statusa i rizika od alergije.
Mogu li se alergije razviti kasnije u životu ili se uglavnom javljaju u djetinjstvu?
Alergije se mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi, od ranog djetinjstva pa do starosti, no većinom se javljaju do 20. godine života.
Kada je vrijeme za specijalistički pregled?
Kada je vrijeme da posjetimo alergologa? Kako se dijagnosticira alergija?
U nekim slučajevima dijagnoza se može postaviti već onda kada osoba ima karakteristične simptome alergije za vrijeme visoke koncentracije alergena u zraku. Podaci o koncentraciji alergena dostupni su na internetskim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i stalno se ažuriraju. Oni pacijenti koji imaju blage simptome mogu se liječiti kod svog liječnika obiteljske medicine ili pedijatra. Posjet alergologu preporučuje se onda kada su simptomi umjereni do teški, a to znači da remete svakodnevne aktivnosti, ometaju san, utječu na radnu sposobnost, koncentraciju ili uspjeh u školi. Drugim riječima, onda kada je kvaliteta života narušena i pogotovo onda kada uobičajeni lijekovi protiv alergija ne djeluju dovoljno dobro. Specijalistički pregled poželjan je i kada su simptomi cjelogodišnji ili su prisutni veći dio godine, kao i onda kada su prisutni simptomi astme, a to su teže disanje, piskanje i stezanje u prsnom košu, napadaji kašlja ili slabije podnošenje tjelesnog napora.
Na specijalističkom pregledu uzimaju se detaljni podaci o simptomima, a potom se rade alergološki testovi. Postoje dvije vrste alergoloških testova, a to su kožni i testovi iz krvi. Kod sumnje na astmu rade se i testovi plućne funkcije, odnosno spirometrija.
Koliko često osobe s alergijama imaju astmu?
Prema procjenama, nešto manje od 40 posto osoba s rinitisom razvije simptome astme, a s druge strane većina osoba s astmom ima rinitis. Alergije naime mogu zahvatiti i gornji i donji dišni sustav. Alergijski rinitis je češći i on je značajan rizični čimbenik za astmu. Važno je dijagnosticirati i liječiti obje alergijske bolesti.
Liječenje alergija
Koje su najučinkovitije metode liječenja proljetnih alergija i kakve su razlike između dostupnih lijekova?
U liječenju alergija koriste se različiti lijekovi. Antihistaminici u tabletama često se propisuju, a oni dobro djeluju na simptome curenja nosa, svrbeža i kihanja i često su dovoljna terapija kod blažih simptoma alergije, međutim slabo su učinkoviti kod začepljenosti nosa. Ako su simptomi alergijskog rinitisa teži, tada su ipak potrebni protuupalni lijekovi. Radi se o intranazalnim kortikosteroidima, onima koji se primjenjuju u spreju za nos i jača su terapija od antihistaminika, pogotovo što se tiče simptoma začepljenosti nosa.
Često se u praksi kombiniraju antihistaminici u tabletama i intranazalni kortikosteroidi, ali zapravo nema dokaza da ova kombinacija bolje rješava simptome od samog spreja za nos. Ono što se pokazalo kao učinkovitije, tj. najjača uobičajena terapija kojom raspolažemo, to je kombinacija kortikosteroida i antihistaminika u istom spreju za nos. Kapi i sprejevi za odčepljivanje nosa koji se kupuju bez recepta ne preporučaju se u liječenju alergija. Oni se smiju koristiti samo kratkotrajno, najduže pet dana, u slučaju izrazite začepljenosti nosa, jer duža primjena može oštetiti sluznicu nosa, pogoršati začepljenost i izazvati svojevrsnu ovisnost. Kod očnih simptoma dostupni su i antihistaminici u obliku kapi za oči.
Što je imunoterapija i kome je preporučujete kao dugoročno rješenje za alergije?
Alergenska imunoterapija ili hiposenzibilizacija, kako se često naziva, vrsta je liječenja alergija kada pacijent prima sam alergen putem potkožnih injekcija ili u obliku tableta ili kapi koje se stavljaju pod jezik. To je ustvari jedino 'uzročno' liječenje alergija koje djeluje na sam mehanizam njihova nastanka. Naime alergen je inače bezopasna tvar koju imunološki sustav prepoznaje kao nešto strano i opasno i na nju reagira upalom, pa onda ta alergijska upala rezultira simptomima alergije. Alergenska imunoterapija može djelovati na imunološki sustav tako da suzbije ovaj neprikladan upalni odgovor na alergen, odnosno da se stvori tzv. stanje tolerancije.
U stvarnosti ovo liječenje ne eliminira alergiju u potpunosti, ali može značajno ublažiti simptome i smanjiti potrebu za korištenjem uobičajenih lijekova protiv nje. Ono što je važno napomenuti, u osoba s alergijskim rinitisom alergenska imunoterapija može spriječiti nastanak astme, a ona djeluje dugotrajno, i nakon što završi trogodišnje liječenje. Najveću korist od ove terapije imaju pacijenti s umjerenim do teškim simptomima alergije, u kojih uobičajeni lijekovi ne djeluju dovoljno dobro.
Koje promjene u svakodnevnom životu i kućnom okruženju mogu pomoći osobama s alergijama da smanje simptome?
Kada govorimo o 'unutrašnjim', odnosno cjelogodišnjim alergenima, kao što su grinje kućne prašine ili epitel životinja, postoje neke mjere koje mogu donekle smanjiti izloženost i pomoći u kontroli simptoma alergije. Međutim kod 'vanjskih alergena' mjere izbjegavanja baš i nisu praktične ni izvedive jer bi one zapravo zahtijevale ograničenje kontakta s vanjskim svijetom tijekom sezone polenacije. Eventualno se može preporučiti boravak u zatvorenom klimatiziranom prostoru kad god je to moguće, vožnja sa zatvorenim prozorima auta, nošenje sunčanih naočala i zaštitne maske na otvorenom, a po povratku kući skidanje odjeće, tuširanje i pranje kose.
Kako klimatske promjene utječu na sezone alergija i kakva se situacija po tom pitanju predviđa u budućnosti?
Globalno zatopljenje dovodi do promjena vegetacije u određenim podnebljima te su u budućnosti vjerojatna odstupanja od do sada ustaljenih lokalnih obrazaca pojave simptoma alergija. Možemo očekivati produljenje sezone polenacije i više izloženosti peludi, pa posljedično tome i veću učestalost alergija, osobito u geografskim područjima s hladnijom klimom. Već sada je pokazano produljenje razdoblja cvatnje ambrozije u Europi i Sjevernoj Americi.
Ublažavanje simptoma
Postoje li prirodni načini za ublažavanje simptoma alergije i jačanje imuniteta koje biste preporučili uz standardnu terapiju?
Jednostavna mjera koju je lako primijeniti je ispiranje nosa fiziološkom otopinom ili otopinama na bazi morske vode u spreju. Postoje i metode ispiranja nosa velikim volumenima posebno pripremljenih slanih i pročišćenih otopina pomoću tzv. roga za nos. Ipak, ove mjere najčešće neće biti dovoljne za postizanje zadovoljavajuće kontrole simptoma alergije, ali su vrlo korisne i preporučljive radi čišćenja nosne sluznice prije primjene protuupalnih sprejeva.
Postoje li kakve preventivne mjere koje preporučujete prije početka sezone alergija i koliko ranije bi pacijenti trebali početi s pripremama?
Lijekovi protiv alergije koji su danas dostupni počinju brzo djelovati, već unutar nekoliko sati, tako da početak njihove primjene danima ili tjednima prije očekivane sezone polenacije s ciljem prevencije simptoma, kako se često preporučivalo, nije nužan. Obično je dovoljno započeti terapiju nakon što se primijete prvi simptomi. Ipak, ne može se reći da je preventivni pristup sasvim pogrešan, osobito kod osoba s teškim simptomima alergije koje je i ranije bilo teško kontrolirati. S obzirom na to da živimo u razdoblju klimatskih promjena, početak sezone polenacije određenog alergena nije više tako jednostavno predvidjeti. S druge strane, kod neliječenih i dugotrajnijih simptoma rinitisa može biti potrebno i dulje od tjedan dana do postizanja punog učinka intranazalnih kortikosteroida.
