Ornish dijeta dobila je naziv po svojem osnivaču, doktoru Deanu Ornishu koji redovno surađuje s poznatim listom Huffington Post te smatra da se problemi sa srcem mogu poboljšati uz promjenu životnih navika, ali ne način da je čovjek na dijeti s kojom kad-tad planira prestati. Zato svoj sistem prehrane smatra pogodnim za liječenje i sprečavanje nekoliko bolesti.

'U više od 35 godina istraživanja došli smo do zaključka da je ovakvom prehranom moguće poboljšati zdravlje srca, čak i kod nekih koronarnih stanja', objasnio je doktor Ornish za Huffington Post i dodao da osim za srce, ova dijeta može biti korisna ljudima koji su na granici da obole od dijabetesa ili već boluju od dijabetesa tipa 2.

Neka su istraživanja, pak, potvrdila da Ornish dijeta može usporiti ili čak zaustaviti razvoj raka prostate u ranoj fazi. Ornish program djeluje na gene tako da uključuje one koji mogu pomoći usporavanju ili čak zaustavljanju rada gena koji su zaslužni za početak spomenutih bolesti.

Istodobno isključuje gene zaslužne za rak prostate, debelog crijeva i bolesti srca. U tri mjeseca tretman je imao pozitivan učinak na više od 500 gena.

Ornish je sudjelovao i u jednoj studiji s dobitnicom Nobelove nagrade, doktoricom Elizabeth Blackburn. Zajedno su zaključili da je Ornish program u tri mjeseca povećao rast enzima telomeraza za 30 posto. Razlog zašto je uspjeh studije važan je što taj enzim reparira i produljuje telomere koji su zaslužni za naš dulji životni vijek.

'Iako nas naši geni u nekim stvarima određuju, ne moraju nam zapečatiti sudbinu', smatra doktor Ornish i dodaje da ljudi krivo misle kako za neke stvari jednostavno imaju loše gene i ne mogu ništa promijeniti.

Smatra da je njegov pristup dijeti dobar jer zapravo ne možete pogriješiti pa nećete niti odustati.

'Bitan je cjelokupan pristup prehrani i životu općenito. Ako si ugodite jedan dan i pojedete malo više hrane ne znači da ste upropastili dijetu', kaže doktor Ornish i preporuča da se već idući dan potrudite i birate samo zdrave namirnice. Isto pravilo vrijedi i za vježbanje. Ukoliko ste rekreaciju jedan dan preskočili, drugi dan za vježbu odvojite malo više vremena.

U svim svojim istraživanjima i studijama ističe da se kvaliteta života mijenja na bolje čim se čovjek trudi jesti zdravije i živjeti bolje. Stoga je umjesto zadanog koncepta koji imaju gotovo sve dijete odlučio hranu kategorizirati u grupe za lakšu svakodnevnu prehranu.

Složio je pet skupina hrane od najzdravije (Grupa 1) do najmanje preporučljive (Grupa 5). U prvoj grupi, kojoj bi trebali težiti, nalazi se svježe i neobrađeno povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke i soja. U drugoj grupi nalaze se gotovo jednake namirnice kao u prvoj, ali nisu svježe. Tako primjerice u drugu grupu spadaju kompoti i konzervirano povrće. U treću grupu pripadaju srednje zdrave namirnice, a u četvrtu one koje sadrže više masnoća. U zadnju grupu spadaju crveno meso, pržena hrana i trans masne kiseline.

Za primjer je dao skidanje kilograma i smanjenje kolesterola, šećera u krvi ili krvnog tlaka. Za početak trebate odlučiti koliko možete promjena unijeti u svakodnevicu i kojom brzinom. Ako se inače hranite uglavnom nezdravo i namirnice pripadaju u grupe 4 i 5, probajte s kombinacijom hrane iz grupa 1 i 3. Ukoliko se ovo pokaže uspješnom kombinacijom koja vas vodi do cilja, nastavite s takvom prehranom, a ako ne vidite dovoljno dobre rezultate, potrudite se napraviti još veću promjenu. Ako vam se dogodi da kiksate jedan dan, idući se držite namirnica iz prve dvije skupine.

Uz prehranu i vježbanje, koji su sastavni dio svake druge dijete, Ornish naglašava da je za cijeloživotne promjene poput njegove metode potrebna i psihosocijalna potpora.

'Dijeta je važna, ali trebamo ući dublje u problem', rekao je Ornish koji ističe da glavni uzrok nije bolest srca ili dijabetes već usamljenost i depresija. Kada poradimo na tim dubljim problemima, lakše se okrećemo pozitivnim i zdravim promjenama u životu i tada nam ne padaju tako teško.'