Slanutak potječe s Bliskog istoka, a tamo još uvijek većina stanovništva ovisi o mahunarkama koje imaju velike količine proteina. Ova vrijedna namirnica otkrivena je još prije 7000 godina, a u 16. stoljeću raširila se diljem svijeta. Slanutak, koji još nazivaju leblebija te egipatski grašak, oblikom je nalik grašku, ali nema tako pravilan kuglasti oblik.

Odličan je izvor kvalitetnih proteina i zdravih masti, a obiluje i vlaknima. Blagotvorno djeluje na kolesterol i probleme s dijabetesom jer regulira šećer u krvi. Njihov dobar utjecaj na zdravlje srca dolazi od folne kiseline koju sadrži, a koja pomaže u smanjivanju razine homocisteina – aminokiseline odgovorne za probleme s kardiovaskularnim sustavom. Također, slanutak sadrži mineral molibden u tragovima koji aktivira enzime u metabolizmu. Bogat je i vitaminom B, a sadrži i riboflavin.

Zbog svog sastava slanutak je iznimno važna prehrambena namirnica koja itekako može pridonijeti zdravlju čovjeka. Povećava apsorpciju željeza i kalcija, a pripisuje mu se i blagotvorno djelovanje na rad slezene. Usto, slanutak je dobar diuretik. Smatra se da slanutak umiruje živce i mišiće jer sadrži magnezij, a to pomaže boljoj cirkulaciji krvi.

Slanutak je jedna od onih namirnica koja nije čest gost na jelovnicima. No to je pokazatelj da većina ljudi ne zna iskorištavati darove koje im je dala priroda, jer slanutak je iznimno zdrav i ukusan. Upravo zbog toga trebao bi se naći na jelovniku svakog čovjeka barem jednom u deset dana.

Zbog svoje strukture, ali i okusa, slanutak se može pripremati na mnoge različite načine. No osnovni postulat je kuhanje. Dakle, što god da radili s njim, najprije ga morate skuhati. Prije kuhanja dobro da je namočiti tri do četiri sata u hladnoj vodi, a potom isprati i tek onda kuhati. Inače, slanutak je namirnica koja sasvim dobro funkcionira u predjelu, glavnom jelu, ali i desertima.