Mnoga od najuzbudljivijih otkrića na svim znanstvenim područjima odavno se događaju u - ljudskom tijelu
Slijepo crijevo
Slijepo crijevo najčešće se tretira kao dio tijela koji je već odavno izgubio svoju funkciju, a koji se isto tako može lako inficirati i upaliti. Međutim, nedavno je otkriveno kako je slijepo crijevo izuzetno korisno bakterijama koje pomažu funkcioniranju probavnog sustava. One ga koriste kako bi došle do predaha nakon obavljanja svoje dužnosti u digestivnom traktu, a to je također i mjesto gdje se razmnožavaju, piše Guardian.co.uk.
Ogromna molekula
Gotovo sve što se nalazi oko nas sačinjeno je iz molekula. One se razlikuju u svojoj veličini, a najveća molekula u prirodi nalazi se u našem tijelu. U pitanju je kromosom 1. Normalna ljudska stanica ima 23 para kromosoma u svojoj jezgri, a svaka je veoma dugačka molekula DNK. Kromosom 1 je najveći i sadrži oko 10 milijardi atoma.
Ukupan broj atoma
Jako je teško shvatiti koliko su mali atomi koji čine ljudsko tijelo. Sve dok ne vidite njihov ukupan broj. Odrasla osoba sačinjena je naime iz 7.000.000.000.000.000.000.000.000.000 atoma.
Gubitak krzna
Možda je teško povjerovati, ali ljudi imaju jednak broj dlaka na tijelu kao čimpanze. No, za razliku od njihovih, naše su dlake beskorisne i toliko tanke da su gotovo nevidljive. Znanost još nije apsolutno sigurna zašto su ljudi izgubili zaštitničko krzno, a pretpostavlja se da je to zbog toga lakšeg znojenja ili da bi se otežalo parazitima kao što su krpelji i uši, a možda i zbog toga što su naši preci bili dijelom vodozemci.
Evolucija jeze
Jeza predstavlja posljednji trag naših evolucijskih predaka. Do jeze dolazi kada se maleni mišići oko korijena svake dlake zgrče, što dodatno učvršćuje dlaku. Dok je čovjek imao krzno, jeza bi ga dodatno učvrstila što ga je činilo odličnim izolatorom. Međutim, budući da današnji ljudi imaju tanku dlaku, kad se naježimo naša koža samo izgleda čudno. Osim, toga, dlake nam se podignu kada smo uplašeni. Brojni sisavci nakostriješe svoje krzno kada se nalaze u opasnosti kako bi izgledali veće, a samim tim i opasnije. Ljudi su također to činili u prošlosti, ali sada je i taj efekt jeze uništen iako i dalje osjećamo dizanje dlaka, samo što ne dolazi do našeg vizualnog povećanja.
Optička varka
Slika svijeta koju vidimo nije stvarna jer ljudski mozak stvara slike na gotovo identičan način kao i kamera. Naš mozak zapravo stvara slike uz pomoć modula koji mjere zakrivljenost, svjetlo i sjene. Taj dio mozga također kompenzira i naše brze i nagle pokrete te daje lažnu sliku stalnog vida. Loša strana svega ovoga je što je naše oči lako prevariti, a upravo zato nam i mogu 'prodati' razne iluzije.
Vaša prava dob
Ljudski život počinje jajetom, baš kao i pileći. Međutim, postoji značajna razlika između ljudskog i kokošjeg jajeta. Ljudsko jaje stvara se u našoj majci – ali iznenađujuće je to što je ono formirano kada je ona bila embrij. Formiranje vašeg jajeta i polovina DNK dolazi od majke i može se smatrati prvim trenutkom vašeg postojanja - i dogodio se prije nego što je vam je majka bila rođena!
Mnoštvo senzora
Unatoč tomu što su vas naučili, imate više od pet osjetila. Pokušajte staviti ruku nekoliko centimetara od vrelog željeza. Nijedno od vaših osjetila nije u stanju da vam kaže da ćete se opeći. A ipak osjećate da je željezo vrelo i nećete ga dodirnuti. To je zahvaljujući dodatnom osjetilu – mnoštvu senzora u koži.
Naš vid
Naše oči vrlo su osjetljive i mogu detektirati svega nekoliko fotona svjetlosti. Ako prilikom vedre večeri pogledate zvijezde, mali mutan djelić svjetla vidljiv je golim okom. Ako ga možete vidjeti, dosegnuli ste maksimum ljudskog vida, naravno, bez tehnologije.
Uljezi na trepavicama
Vrlo je vjerojatno da na trepavicama imate mnoštvo grinja. Ta mala stvorenja žive u starim stanicama kože. Uglavnom su bezopasne, iako kod manjeg broja ljudi mogu izazvati alergijske reakcije. Ove grinje izuzetno su sitne, mogu narasti do trećine milimetra i nemoguće ih je vidjeti golim okom.
Strani DNK
Sav koristan DNK u našim kromosomima ne dolazi od naših evolucijskih nego sadržava i gene barem osam retrovirusa. To su virusi koji koriste mehanizme stanica za kodiranje DNK kako bi je preuzeli. U nekom trenutku ljudske povijesti ovi geni su postali dio ljudske DNK. Ti geni obavljaju važne funkcije u ljudskoj reprodukciji iako su potpuno strani našem genetskom nasljeđu.
Crvena krv
Kada vidite krv kako teče, možete pretpostaviti da je crvena. To je zato što u njoj ima željeza. Međutim, prisutnost željeza je zapravo slučajnost. Crvena boja se pojavljuje zbog toga što je željezo vezano u prstenu atoma u hemoglobinu, a oblik njegove strukture je zaslužan za boju.
