Osobe koje konzumiraju više veganskih ili biljnih proteina mogu biti dugovječniji od onih koji ih u organizam unose iz mesa, pokazali su rezultati japanskog istraživanja
U sklopu studije znanstvenici su kroz 20 godina pratili 71.000 odraslih Japanaca srednjih godina.
U usporedbi s osobama koje su konzumirale najmanju moguću količinu biljnih proteina, kod ispitanika koji su konzumirali najveću količinu tijekom studije je zamijećena 13 posto manja vjerojatnost od smrtnog ishoda te 16 posto manja vjerojatnost od smrtnog ishoda od kardiovaskularnih bolesti.
'Ranija istraživanja pokazala su da se veća potrošnja životinjskih proteina povezuje s povećanim brojem kroničnih bolesti i smrtnih ishoda, dok je veća potrošnja biljnih ili veganskih proteina povezivana s manjim rizikom od navedenih rezultata. No većina tih studija provedena je među pripadnicima zapadnjačke populacije u kojoj je potrošnja životinjskih proteina puno veća od konzumacije onih biljnih', rekao je dr. Frank Hu, voditelj odjela za nutricionizam na harvardskom fakultetu za javno zdravlje T.H. Chan u Bostonu.
'U japanskom je istraživanju potrošnja biljnih proteina bila prilično visoka, a konzumacija životinjskih proteina prilično niska u usporedbi s onom u zapadnjačkim populacijama', napisao je u e-mailu Hu, koji nije sudjelovao u studiji.
Pokazalo se da životinjski proteini nisu utjecali na dugovječnost u ovoj studiji, objavili su znanstvenici u časopisu JAMA Internal Medicine.
vezane vijesti
Za trajanja studije umrla je 12,381 osoba, od čega 5055 njih od posljedica karcinoma, 3025 od kardiovaskularnih bolesti, 1528 od bolesti srca te 1198 od cerebrovaskularnih bolesti.
Kod sudionika istraživanja koji su zamijenili konzumaciju samo tri posto crvenog mesa konzumacijom biljnih proteina tijekom dvadesetgodišnje studije evidentirana je 34 posto manja vjerojatnost od smrtnog ishoda od bilo kojeg uzroka, 39 posto manje ih je umrlo od raka, a kod 42 posto je zabilježena manja vjerojatnost od smrtnog ishoda od srčanih bolesti
Istodobno je među osobama koje su u svojoj prehrani zamijenile konzumaciju samo četiri posto mesnih prerađevina prehranom baziranom na biljnim proteinima zabilježena 46 posto manja vjerojatnost od smrtnog ishoda od bilo kojeg uzroka i 50 posto manja vjerojatnost da će umrijeti od raka.
'Kada pojedinac jede više biljnih proteinskih namirnica poput orašastih plodova, soje i leće, zamjećuje se značajno poboljšanje kada su posrijedi kardiovaskularni faktori rizika, kao što su povećani lipidi u krvi i tjelesna težina te povišeni krvni tlak', rekao je dr. Hu.
'Vrijedi napomenuti i to da ovakva biljna prehrana ne sadrži samo proteine, već i ostale korisne hranjive tvari poput zdravih masti, antioksidansa, vitamina, minerala i fitokemikalija', dodao je Hu. 'Istodobno se prehrana bogata crvenim mesom i mesnim prerađevinama povezuje s brojnim zdravstvenim posljedicama poput dijabetesa, kardiovaskularnim bolestima i nekim tipovima raka.'
Provedena studija nije bila kontrolirani eksperiment osmišljen kako bi se ustanovilo može li i na koji način količina ili vrsta proteina koje ljudi konzumiraju izravno utjecati na njihovu dugovječnost.
'Istraživanje je ograničeno utoliko što se način prehrane njezinih sudionika ocjenjivao samo jedanput, na početku istraživanja, a moguće je da su se njihove prehrambene navike s vremenom mijenjale', istaknula je suautorica studije dr. Norie Sawada iz tokijskoga Nacionalnog centra za rak.
Dr. Hu savjetuje svima koji žele 'doživjeti stotu' da crveno meso i mesne prerađevine zamijene namirnicama koje sadrže zdrave biljne proteine, a to su orašasti plodovi, grah, leća i cjelovite žitarice.
"Takve prehrambene navike ne samo da koriste ljudskome zdravlju, nego pridonose i ekološkoj održivosti", zaključuje Hu.
