Zašto biste trebali sami kuhati zimnicu, piti iz staklenih boca, izbjegavati gumene patkice, zašto razbijenu fluorescentnu žarulju ne valja čistiti usisavačem? Imamo za vas savjete kako da izbjegnete pesticide i razne druge '-cide' te ostanete čisti
Nitko ne zna što doista jedemo i kakvih sve kemikalija ima u našoj hrani. I većina pokušaja da se akutne bolesti povežu s unosom štetnih kemikalija – tek su
nagađanja. Ali činjenica jest da smo svakodnevno izloženi desecima i stotinama kemikalija i da znanstvenici smatraju kako njihovo kombinirano djelovanje pojačava njihov učinak. Ili ga pak poništava. Puno je toga ostalo do kraja neistraženo, ali je izvjesno da svi ti kemijski spojevi nisu nešto što naše tijelo treba.
Štoviše, toksini ne ulaze u naše tijelo isključivo kroz hranu. Možemo ih apsorbirati kroz tepihe, pesticide koje koristimo u vrtu, čak i kroz odjeću. Huffington Post stoga donosi sedam savjeta kako da izbjegnete neželjene kemikalije u svojoj prehrani i okolini.
Efekt pesticida
Sprejevi i preparati protiv kukaca i kemikalije koje održavaju travnjak i pospješuju agro-prinose. Neki djeluju na živčani sustav insekata, na hormone bilja i nije stoga čudno što izloženost ovim pesticidima može uzrokovati bolesti živčanog sustava, probleme rasta stanica, uključujući i reproduktivne probleme.
Što možete učiniti da izbjegnete pesticide
Zasadite svoj mali vrt. Uzgajajte u teglama svoje začinsko bilje, jer izvještaj iz 2011. kaže da čak i na njemu nalazimo tragove pesticida. Kupujte organsko voće i povrće, pogotovo ono koje inače ima najveću prisutnost zaostalih pesticida: kao što su jabuke, jagode, breskve, celer ili špinat. Ako sami imate vrt, ograničite upotrebu pesticida i pronađite prirodne načine da ih zamijenite.
Što su diokisini i PCB?
Dioksini su vrsta kemikalija (uključuju i polikorirane binefile ili PCB) s kancerogenim svojstvima. Oni su nusprodukti sagorijevanja – industrijske proizvodnje, vulkana, šumskih požara… Dioksini se tako šire prirodom u vrlo niskim koncentracijama, ali potrebna su desetljeća da se razgrade. Talože se u mastima i mi ih konzumiramo jedenjem mesa, ribe ili mliječnih proizvoda.
Kako ih izbjeći
Uklanjajte masnoću s mesa, razmislite o nemasnim mliječnim proizvodima. Meso iz domaćeg uzgoja u pravilu je zdravije, jer su životinje prehranjene travama u pravilu manje masne od onih koje su hranili žitaricama. Također pazite na uravnoteženu prehranu koja se bazira na voću, povrću i žitaricama i budite obazrivi s unosom mesa.
Što su ftalati
To su hlapljive tekućine koje se dodaju plastici da bi postala mekana i savitljiva – tako se, na primjer, dobivaju gumene patkice i druge slične igračke. Neke vrste ftalata dodaju se sintetičkim mirisima da bi duže trajali. Znanstvenici kažu da ftalati djeluju kao okolišni hormoni, da se miješaju s tjelesnim hormonalnim sustavom i mogu uzrokovati reproduktivne teškoće, probleme s plodnošću i povećati rizik dijabetesa.
Kako ih izbjeći
Odabirite preparate za osobnu higijenu (šampone, losione) i preparate za čišćenje u kućanstvu koji u sebi nemaju sintetskih mirisa. Potražite one koji su aromatizirani eteričnim uljima ili ničime. Ako na proizvodu postoji tablica s kemijskim sastavom, informirajte se. Hranite se što više svježom hranom – pakiranje u plastiku i folije također hranu dovodi u dodir s ftalatima.
Izbjegnite PFC
Znanstvenici su otkrili da 98 posto Amerikanaca u sebi nosi barem male količine PFC-a – spoja fosora, fluora i ugljika, kemikalije kojom se teflon-posuđe čini 'neljepljivim'. Istom se kemikalijom impregnira naša nepromočiva obuća i odjeća. Naš organizam apsorbira PFC kroz hranu, kožu ili isparavanje pregrijanih posuda. Ova kemikalija povezana je s oštećenjima jetre, problemima u razvoju, rakom i po otkrićima najnovije studije, preuranjenom menopauzom.
Kako ga izbjeći
Počnite kuhati u posudama od lijevanog željeza ili nehrđajućeg čelika. Kada ipak koristite 'neljepljivo' posuđe, ne izlažite ga previsokim temperaturama. Koristite drvene ili plastične kuhače da biste izbjegli oštećenja posude. Potražite odjeću izrađenu od recikliranog poliestera ili poliuterana, koji su prirodno nepropusni.
Što je bisfenol A?
Bisfenol A (BPA) je kemikalija koja se tradicionalno koristi za izradu čvrste, prozirne plastike – kao što su posude za spremanje hrane, boce za vodu i neke dječje bočice, a njime se ponekad oblažu limenke za konzerviranu hranu. Biosfenol A tako može doprijeti do hrane, kada se posude kojima je obložen oštećuju ili izlažu toplini. Pozivajući se na neke pokuse na životinjama (vrlo rijetki su na ljudima) znanstvenici sumnjaju da bi ova kemikalija mogla biti povezana s rakom prostate i pluća, neplodnošću, srčanim bolestima i dijabetesom.
Kako ga izbjeći
Čuvajte i zagrijavajte hranu u staklenim posudama. Vodu pijte iz staklenih boca, termosica od nehrđajućeg čelika i plastike koja nije preparirana bisfenolom A. Ako već koristite plastične posude, ne stavljajte ih u mikrovalne pećnice i ne perite ih u stroju. Izaberite svježe ili smrznuto voće i povrće radije negoli konzervirano. Razmislite o tome da sami radite zimnicu, da sami kuhate i zamrzavate hranu.
Koja hrana sadrži živu?
Najčešća izloženost živi – koja može biti prirodna ili proizvedena – jest kada jedete kontaminiranu ribu. Drugi mogući izvori: fluorescentne žarulje i baterije. U velikim količinama živa može oštetiti živčani sustav, srce, pluća i imunološki sustav. Čak i u malim količinama može oštetiti mozak male djece.
Kako je izbjeći
Pažljivo birajte plodove mora. Generalno, male ribe imaju u sebi manje žive nego velike. Ako vam se dogodi da razbijete fluorescentnu žarulju, izađite iz sobe na deset minuta i ostavite da se zrači kod otvorenog prozora. Uklonite krhotine ručno, a ne usisavačem, kako ne biste raspršili čestice. Čuvajte baterije podalje od djece – u njima je smjesa nezdravih kemikalija, uključujući i živu. Ako ih se proguta, mogu biti štetne.
