S prvim danom 2014. sve one koji imaju namjeru prodavati nekretnine uzburkala je tema energetskog certifikata koji je nužan već pri samom oglašavanju za svaku građevinu (stan, kuću, poslovni prostor…) veću od 50 m². Tako je u samo dva dana više od polovine vlasnika koji prodaju ili iznajmljuju nekretnine povuklo oglase iz oglasnika u strahu od kazni ako za nekretninu nemaju energetski certifikat bez kojega se od 1. srpnja prošle godine nekretnina ne može prodati, a od 1. siječnja ove godine ni oglašavati.

Iz Ministarstva graditeljstva saznali smo da energetske certifikate izrađuju ovlašteni izrađivači. 'Oni su svi navedeni u Registru osoba ovlaštenih za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada. Registar je dostupan na stranici: http://www.mgipu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm. Trenutačno se u Registru nalazi 438 fizičkih i 458 pravnih osoba, što znači da se izrada energetskog certifikata sada u Hrvatskoj može naručiti od 896 ovlaštenih osoba', rekla nam je Kata Gojević, savjetnica ministrice Mrak - Taritaš.

Cijena za prosječan stan - 1.700 kuna

Kada je riječ o cijenama, iz Ministarstva ističu kako su propisali najviše cijene koštanja izrade energetskog certifikata što znači da one ne mogu biti više od onih navedenih u Odluci Ministarstva, ali mogu biti niže. 'Konačna cijena formira se na tržištu i stvar je dogovora i pregovara naručitelja i davatelja usluge. Za prosječan stan ne bi cijena izrade smjela biti bitno viša od 1.700 kuna, a za veću stambenu zgradu cijene se kreću oko 5.000 kuna. Za veći neboder cijena energetskog certifikata može se kretati oko 10.000 kuna. Preporučljivo je da se energetski certifikat izradi za cijelu zgradu jer on vrijedi i za svaki stan pojedinačno i u tom slučaju svakog pojedinog vlasnika u konačnici manje košta', ističu u Ministarstvu.

S obzirom na to da iz agencija za promet nekretninama već upozoravaju da se certificiranje 'pretvorilo u lakrdiju', jer 750 onih koji se certificiranjem bave nude istu uslugu za 700 do 5.000 kuna, a neki ni ne izlaze na teren, zanimalo nas je nadzire li itko rad certifikatora. U Ministarstvu ističu kako se rad ovlaštenih certifikatora nadzire i stručno i administrativno te da izlazak na teren nije nužan.

'U stručnom smislu rad nadziru ovlaštene osobe koje je za nadzor ovlastilo Ministarstvo. Izlazak na teren nije bio obavezan po ranije važećem Zakonu u slučajevima u kojima se izrađivao certifikat za zgradu prije izdavanja akta za uporabu ako je nadzorni inženjer izradio izvješće kojim se utvrđuje da je zgrada izgrađena u skladu s projektnom dokumentacijom. U tom je slučaju bio dovoljan uvid u projektnu dokumentaciju. Novim Zakonom o gradnji ta je mogućnost ukinuta. Od 1. siječnja 2014., propisan je očevid na terenu za sve zgrade. Onaj tko ima saznanja o nepravilnostima u radu energetskih certifikatora pozvan je da izvijesti Ministarstvo o svojim saznanjima koje će potom provesti administrativnu kontrolu i zatražiti stručni nadzor nad izrađivačem', ističe Gojević.

Kazne i do 30 tisuća kuna

Zbog potrebnog dokumenta, više od polovine vlasnika koji prodaju ili iznajmljuju nekretnine povuklo je oglase iz oglasnika u strahu od kazni jer nemaju za nekretninu energetski certifikat. Pobuna je odmah stigla iz raznih agencija za nekretnine kojima je promet naglo bio u padu te su izrazili ogorčenje činjenicom što certifikat nije nužan pri prodaji, već pri oglašavanju. Iz Ministarstva se pozivaju na Direktivu o energetskoj učinkovitosti zgrada kojom se od 19. svibnja 2010. uvela obveza da prilikom oglašavanja prodaje nekretnine u medijima treba navesti i pokazatelj energetske učinkovitosti.

'Ključna su tri članka te Direktive, 11., 12. i 27. koji propisuju da države članice trebaju zahtijevati da se u oglasima o prodaji navede i energetski razred te da država mora predvidjeti i sankcije u slučaju da se to pravilo krši. Čak je u članku 27 Direktive koji uređuje područje sankcija navedeno da bi sankcije trebale biti učinkovite i proporcionalne. Ministarstvo se nada da neće biti potrebe za sankcijama te da će se svi kojih se ove odredbe tiču njih i pridržavati', stoji u odgovoru iz Ministarstva.

Iako nismo dobili odgovor je li Ministarstvo već krenulo u 'istragu' oglašivača koji prodaju nekretnine bez certifikata, sasvim je jasno kako ih čeka kazna ako ne uklone oglas. 'Zakon propisuje da je potrebno imati certifikat prilikom oglašavanja prodaje u medijima. Ona tko kršu tu odredbu Zakona može biti sankcioniran. Kazne se kreću od 5.000 do 30.000 kuna. Nadzor na provođenjem obveze pribavljanja energetskog certifikata prilikom oglašavanja vrši inspekcija nadležna za trgovine. Ona je iz Državnog inspektorata prešla u Ministarstvo gospodarstva (zaštita potrošača). Nakon što utvrdi nepravilnost, inspekcija će prijavu proslijediti prekršajnom sudu koji donosi odluku o visini kazne.'

307508,307469,307330,298408

Na pitanje zašto samo stanovi veći od 50 četvornih metara moraju imati certifikat, a ne i oni manje kvadrature, objašnjavaju nam kako je neracionalno za svaki najmanji prostor izrađivati certifikat, no neke promjene ipak postoje. 'Ograničenje vezano za veličinu tj. površinu prostora koji se certificira uvedeno je radi racionalnosti u postupanju. U pravilu, što je prostor manji to je manja i potrošnja energije. Stoga se zaključilo da bi bilo neracionalno za svaki i najmanji mogući prostor izrađivati certifikat. Međutim, želimo vas u konkretnom slučaju informirati da je odredba po kojoj se nisu izrađivali certifikati za stanove ispod 50 m2 promijenjena. Sada to pravilo vrijedi za zgrade do 50 m2. Time smo se uskladili s Direktivom EU-a koja je bila stroža od našeg nacionalnog zakonodavstva, što smo mogli imati dok nismo postali punopravna članica', ističe Gojević.