Ako uvijek izlazite iz ureda među posljednjima ili stalno uzimate dodatne zadatke, to se možda primijeti na vašem platnom odresku (naravno, ako imate sreću da radite u poduzeću koje uredno plaća prekovremene). No to može imati osjetne posljedice na vaše zdravlje
Studija koja je objavljena ovih dana dokazuje da radnici koji rade prosječnih 11 sati dnevno imaju veći rizik zapadanja u depresiju. A tu su i drugi pokazatelji koji povezuju pretjerani rad i ozbiljne zdravstvene probleme. Huffington Post donosi nekoliko najozbiljnijih posljedica koje može uzrokovati neumjerena predanost poslu.
Nova istraživanja pokazuju da prekovremeni rad udvostručuje rizik od depresije, posebno kod ljudi koji rade jedanaest i više sati – smatra se da pretjerano bivanje na poslu smanjuje vrijeme za obitelj, prijatelje, sebe i tjelesne aktivnosti. Nikako najmanje važno – to znači imati premalo vremena za zdravu prehranu. U vašem je dugoročnom interesu da uravnotežite vrijeme koje treba vaš organizam i vrijeme koje treba vaš posao. Iskoristite barem do maksimuma vikende i smanjite broj dana kada ostajete predugo na poslu.
2. Sjedenje
Koliko god umorni bili, ležanje pod dekicom nije najbolja opcija. Vikend je vrijeme za razgibavanje (usto, nastojite redovno vježbati i radnim danima – jer ako se vaša aktivnost svede na dva dana tjedno, to je najbrži put prema upali mišića i ozljedama). Oni koji imaju sjedeće poslove moraju znati kamo to vodi: postoji čitav niz istraživanja koji povezuju predugo sjedenje s čitavim nizom zdravstvenih problema, kao što je dijabetes, gojaznost, rak, srčani udar.
Na primjer, znanstvenici Sveučilišta u Missouriju došli su do zaključka da ljudi koji provode veći dio dana u stolici – čak kada odvajaju nešto vremena za vježbanje – izloženi većem riziku oboljenja od dijabetesa i jetrenih smetnji. Britanski znanstvenici izračunali su da njihov prosječni uredski radnik prosjedi na poslu pet sati i 41 minutu, no tu priči nije kraj: takvi ljudi najčešće običavaju i slobodno vrijeme provoditi sjedeći, pokazuju njihove ankete.
3. Spavanje
Prosječna odrasla osoba trebala bi spavati između sedam i devet sati. No, istraživanje provedeno u Americi pokazuje da je prosječno vrijeme spavanja šest sati i 40 minuta. No, statistika je još pogubnija za one koji rade prekovremeno – svaka peta osoba koja radi više od 50 sati tjedno ne može nakupiti više od prosječnih šest sati na noć. Trećina pretjerano revnih radnika kaže da se pošteno naspavaju tek nekoliko dana tjedno.
Drugo istraživanje pak dovodi u vezu prekovremeni rad i smanjenu kvalitetu spavanja. Učinci nespavanja temeljito su znanstveno istraženi. Uzrokuju slabije pamćenje, porast tjelesne težine, nervozu i promjene raspoloženja, zatim kardiovaskularne probleme, moguće i rak.
Iskoristite vikend da biste ispravili ritam sna. Ako slobodne dane koristite da dugo bdijete noću i dugo spavate ujutro, dovest ćete svoj organizam u ritam koji nije održiv radnim danima. Umjesto toga, pokušajte iskoristiti slobodne dane da uhvatite ritam koji ćete pokušati održati radnim danima – ili barem nastojite ne odstupati više od jednog sata, a konačni cilj neka vam bude san od devet sati. Zatim pokušajte taj ritam održavati preko tjedna.
Američke ankete pokazuju da trećina zaposlenika ili zaspi na poslu ili jedva drže oči otvorenima, dok je 10 posto kasnilo na posao zbog problema sa spavanjem.
I proglasite sate prije spavanja vremenom zabrane rada. Premda svaki četvrti uposlenik tvrdi da nastavljaju raditi sve do sata prije odlaska u krevet, na taj način stimulirate svoj mozak i bit će teže zaspati. I svakako ugasite laptop. 'Kada gledamo u zaslon računala, žarko svjetlo stimulira naš mozak', objašnjava doktor Michael Decker sa Sveučilišta u Georgiji za Huffington Post.
4. Kardiovaskularni problemi
Prekovremeni rad povećava rizik za širok raspon kardioloških problema, uključujući bolesti srca, srčani udar i visoki krvni tlak. Studija iz 2010. pokazala je pokazala da oni koji rade 10 ili više sati dnevno bilježe 60 posto veći rizik od kardiovaskularnih problema. Dio toga je povezan s tipom osobe koja pristaje na prekovremeni rad, navodi se u studiji. Tip osobnosti A ima veću učestalost bolesti srca, također će vjerojatnije nastaviti raditi čak i ako su bolesni, a sve je to povezano s povećanim rizikom od srčanog udara.
Pokušajte se ovog vikenda hraniti hranom koja je zdrava za srce poput ribe, nemasnog mesa i svježeg voća i povrća te se bavite nekom fizičkom aktivnošću No, iako zdrava prehrana i vježbe mogu pomoći smanjiti rizik, u vašem je interesu da ostanete opušteni i odete sljedećeg tjedna ranije s posla.
5. Stres
Prema iskustvima klinike Mayo, četvrtina ljudi navodi rad kao primarni izvor stresa u svom životu – svakodnevno putovanje na posao, kolege i beskrajni svakodnevni zadaci mogu dovesti do ozbiljnih problema. Stres potiče tijelo da pumpa hormone koji mogu povećati krvni tlak, broj otkucaja srca i razinu šećera u krvi, piše stranica WomensHealth.gov. To tijekom vremena može dovesti do psihičkih problema, pretilosti, bolesti srca, visokog krvnog tlaka i problema s kožom. Ovaj vikend, provedite neko vrijeme nastojeći se resetirati i ponovno napunite baterije, potrebno vam je vrijeme da uživate u stvarima koje ste propustiti tijekom tjedna, bez obzira na to je li to uživanje na svježem zraku ili vrijeme provedeno sa svojom djecom.
6. Problemi s vidom
Gledanje u ekran računala cijelog dana najčešće je spominjan uzrok naprezanja očiju na poslu. Prema istraživanju iz 2011, čak 64 do 90 posto korisnika računala tvrdi da su imali neku vrstu simptoma, kao što su naprezanje očiju, glavobolje, suhe oči ili zamagljen vid.
Ovog vikenda pokušajte napuniti svoje baterije. Isključite TV, računalo i koristite telefon samo za pozive. Ako ste spremni za izazov, okladite se s prijateljem ili članovima obitelji da možete vikend preživjeti bez provjere e-pošte ili surfanje na internetu. Sljedećeg tjedna, kad ponovno budete ispred računala, slijedite pravilo 20/20/20: svakih 20 minuta pogledajte 20 metara dalje od zaslona barem 20 sekundi.
7. Mozak
Možda mislite da radite svom šefu uslugu radeći prekovremene sate, ali taj rad može biti povezan s rizikom od mentalnih degradacije ili čak demencije. Studija iz 2009. objavljena u časopisu American Journal of Epidemiology pronašao je mogući negativan učinak na kognitivne performanse nakon dugo perioda rada u srednjim godinama.
'Ova studija bi trebala radoholičare natjerati da razmisle o pauzi', kaže Harriet Millward, iz američke Zaklade za proučavanje Alzheimerove bolesti: 'Poznato je da se rizik od demencije može smanjiti održavanjem uravnotežene prehrane, redovite socijalne interakcije i vježbanje tijela i uma. Trebala bi se uzeti u obzir i ravnoteža između posla i privatnog života.'