Neugoda nije ni na koji način povezana sa zdravstvenom opasnošću, pa je žgaravica najbanalnija probavna smetnja kod većine ljudi, a samo kod sedam do 10 posto nužno je nešto učiniti jer se žgaravica javlja na dnevnoj bazi: najčešće pomažu promjene prehrambenih i nekih drugih životnih navika, a ukoliko ove metode ne pomažu, poduzima se liječenje medikamentima i iznimno operacija. Naravno, promjene navika i prehrane podjednako su nužne i kod onih koji uzimaju lijekove.

Žgaravica se javlja iz više razloga: često je mišić koji razdvaja želudac i jednjak slab, pa se želučana kiselina vraća natrag u jednjak. Ovo će se lakše i češće dogoditi kad ležimo, naprežemo se, saginjemo, ali i kad želudac opteretimo viškom hrane ili hranom koja uzrokuje jače lučenje želučane kiseline.

Veća vjerojatnost žgaravice je općenito u svim situacijama pojačanog lučenja želučane kiseline bez obzira na uzrok, dakle moguće i kad smo pod jačim stresom te ako smo skloni pretjeranom zabrinjavanju, analizi, strahu od najgorih scenarija u životu i sl. Dakle, koliko god je žgaravica fizički poremećaj, pomoći će optimizam i dobro raspoloženje.

Pravilna i redovita prehrana najbolji su lijek i preventiva, pa savjetujemo:

Jedite češće, manje obroke. Što je obrok manji i nemasniji, to se kraće zadržava u želucu, pa je i manji pritisak na mišić koji povezuje želudac i jednjak.

Povećana tjelesna težina, a posebno pretilost su faktor rizika. Većina osoba osjeća slabljenje žgaravice nakon smanjenja tjelesne težine.

Cigarete, kava, alkohol i napitci s kofeinom, kao i sva gazirana pića, ubojita su kombinacija kad je u pitanju žgaravica, posebno uz obilne i masne obroke. Izbacite ili barem smanjite sve navedene stimulanse.

Smanjite ili potpuno izbacite neke od namirnica koje mogu izazvati pojačano lučenje želučane kiseline i iritaciju sluznice: agrumi, papar, čili i ostali jaki začini i kiselo voće i povrće uopće se ne savjetuju dok je stanje akutno, a nakon smirivanja konzumirajte ih povremeno i u umjerenim količinama. Uz jelo i između obroka pijte nešto više vode jer ona razrjeđuje želučanu kiselinu. Jogurt i ostali fermentirani mliječni proizvodi smatraju se prirodnim lijekom. Vrhnje je također sjajno, no pazite da odaberete ono s manje masti. Žitarice, meko kuhana jaja, kuhano povrće, prepečenac i suhi keksi obično smiruju žgaravicu, a osim masne, treba izbjegavati i svu hranu koja nadima (primjerice mahunarke). Jedite polako, sjedeći za stolom, i svaki zalogaj temeljito sažvačite. Dok jedete, potrudite se što bolje opustiti i zaboraviti sve brige.

Žgaravica ne mora biti izolirani problem, odnosno tek manja smetnja, nego može biti i prateća pojava drugih bolesti, najčešće na želucu i dvanaesniku, pa se svakako javite liječniku ako je žgaravica česta ili jače izražena. Mnogi u ljekarni, bez recepta, nabave antacide (sredstva za smanjenje kiselosti poput Gastala), no to nije mudro.
Možete to učiniti jednom-dvaput, no kako niti jedan lijek nije bezazlen, svakako prepustite liječniku da odluči je li on za vas nužan. Naime, lijekovi ove vrste, ukoliko se ne konzumiraju pravilno, mogu poremetiti i kiselost i želučanu, pa i crijevnu floru, a sve ovo može dovesti do poteškoća koje mogu biti složenije i teže izlječive od same žgaravice, zbog koje ste lijekove počeli uzimati.