Ljetne viroze često nam kvare odmor jer se znamo dobro opustiti pa ne razmišljamo koliko smo na otvorenom, što sve dodirujemo, ali i jedemo, a potencijalno može biti pokvareno pa sve kulminira virozom uz povraćanje, bol u želucu i temperaturu.

'U hrani se gotovo uvijek mogu pronaći mikroorganizmi jer hrana ni ne treba biti sterilna. Mikroorganizmi prisutni u hrani mogu potjecati iz normalne mikroflore sirovine, mogu ući u hranu procesom prerade i uskladištenja i naknadno, nepravilnom manipulacijom', objasnila nam je Ivančica Kovaček, dr. med., spec. med. mikrob. s parasit. i voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane i predmeta opće uporabe pri NZZJZ 'Andrija Štampar'.

Dodaje kako u većini slučajeva mikroorganizmi u hrani neće imati utjecaj na konzumente. Međutim, ponekad se u hrani mogu naći mikroorganizmi koji uzrokuju bolesti. Te bolesti zovu se bolesti uzrokovane kontaminiranom hranom ili, najpoznatije, otrovanja hranom.

U ovo ljetno doba često su uzrok trovanja kremasti kolači, salate s majonezom, vrhnjem, proizvodi od jaja, mesni umaci, odnosno, sastojci koji se brže kvare na vrućinama. Ako se takva hrana ne hladi u prikladnim hladnjacima, može doći do umnožavanja različitih vrsta mikroorganizama koji mogu uzrokovati trovanja hranom ako ih se pojede u dovoljnoj količini.

Kako objašnjava Kovaček, ako se u jednom gramu, primjerice, nekog mesnog jela, nađe samo 100 bakterija, što nije dovoljno za izazivanje bolesti, nakon izlaganja povišenim ljetnim temperaturama kroz nekoliko sati bakterije će se
umnožiti u dovoljnoj količini za izazivanje trovanja hranom. A nitko neće pojesti samo jedan gram hrane, nego barem 200 do 300 grama, što je više nego dovoljno za trovanje.

Stoga su najčešći uzroci ljetnih viroza nepravilno čuvanje hrane, loše pranje posuđa, pribora ili nečistoća ruku osoba koje rade s hranom, a tu je i nedovoljna termička obrada.

Simptomi trovanja hranom i kada trebate otići liječniku

Simptomi trovanja hranom ovise o vrsti mikroorganizama koji su se umnožili u hrani, ali najčešći su bol u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljev i ponekad povišena temperatura.

Stoga uvijek treba kupovati hranu u onim trgovinama koje nude svježe i kontrolirane proizvode, pravilno ih skladište, izdvajaju proizvode kojima je istekao rok trajanja i imaju školovano osoblje pod zdravstvenim nadzorom. Posjećujte ugostiteljske objekte koji imaju veliki promet jer je manja mogućnost stare hrane, a probajte saznati od stanovnika gdje se pazi na čistoću. U svojim domaćinstvima treba dobro termički obraditi hranu i što manje vremena držali lakopokvarljivu hranu izvan hladnjaka.

Ako dođe do trovanja hranom, treba se javiti liječniku i prema njegovoj preporuci držati se dijete koja ovisi o uzroku trovanja hranom.

'Ako se radi o lakšim simptomima, dobro je piti lagani mlaki čaj od šiPka ili crni čaj sa što manje šećera. Ako osoba osjeća glad, dovoljan je dvopek ili slani štapići, prvi dan ili dva. Ako se simptomi smiruju, trećeg dana može se jesti i svježi sir bez vrhnja, malo banane pa četvrti i peti dan polako početi normalno jesti, prvo u manjim količinama pa više. Ako se nakon toga simptomi vraćaju, najbolje se vratiti na dijetu', rekla nam je Kovaček.

Kako si ne biste upropastili dugoočekivani godišnji odmor, pripazite na hranu koju konzumirate i redovno perite ruke kako ne biste prenijeli eventualne bakterije, a posebno na mjestima poput gradskih WC-a, plaža i slično.