U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus), a njegova aktivnost ponajviše ovisi o temperaturi i vlažnosti pa je najčešće najaktivniji i najbrojniji u proljeće i rano ljeto. Obično je skriven na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine jednog metra), šikara; u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.

Nakon što se prihvati na domaćina krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom na kojem će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.

Kako je istaknula dr. med., spec. epidemiologinja i voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti pri NZJZ Andrija Štampar, Mirjana Lana Kosanović Ličina, u nas krpelji mogu prenijeti bereliozu (Lyme borelioza) i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemiju, Q groznicu, erlihiozu, babeziozu i neke rikecioze.

Krpelje zaražene virusom meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području Zagreba.

Kako se zaštititi dok boravite na otvorenom

Ako ste na područjima koja su nastanjena krpeljima, najpametnije je hodati obilježenim stazama, uz odgovarajuću obuću i odjeću - hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava te zatvorenu obuću. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj. Prije odlaska u prirodu svakako nanesite repelente na gole i izloženije dijelove tijela. Tijekom boravka u prirodi makar brzinski se pregledajte svaka dva do tri sata te čim stignete kući. Posebno obratite pažnju na rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuha te područje iza koljena i pupak.

Niste izbjegli krpelja? Evo što trebate učiniti

Krpelja odmah treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i izvući laganim povlačenjem, savjetuje Kosanović Ličina, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti povećalo jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.

Nemojte se povoditi za nekim starinskim metodama pa krpelje se na koži 'gušiti' premazivanjem alkoholom, uljem ili masti te 'paliti' šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja, pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen. Također, ne dirajte ga golim rukama, a nakon što ste ga odstranili, mjesto uboda premažite antiseptikom.

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

Inkubacija bolesti u prosjeku traje od dva do 28 dana. Prva faza javlja se u dvije trećine zaraženih osoba, traje od jednog do osam dana i manifestira se simptomima nalik gripi: umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima. Druga je faza napredak do upale moždanih ovojnica i uz visoku temperaturu javlja se jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata i fotofobija. Rjeđe bolest progredira do upale mozga (encefalitisa), što se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, drhtavicom, poremećajem svijesti, nesvjesnim trzanjem očnih jabučica, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca itd.. Krpeljni meningoencefalitis se može učinkovito spriječiti cijepljenjem i preporučuje se osobama koje zbog posla borave u prirodi na područjima na kojima postoje žarišta krpelja i osobama koje povremeno borave u spomenutim područjima, a cijepljenje se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda Andrija Štampar.

Lyme borelioza

Bolest zahvaća više sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav. Prenosilac u Europi, pa tako i kod nas, običan je ili šumski krpelj Ixodes ricinus, a infekcija kod čovjeka najčešće prolazi neprimjetno. Lyme borelioza se kod najvećeg broja bolesnika (od 70 do 80 posto) pojavljuje kao prstenasta kožna promjena (Erythema migrans) na mjestu uboda. Najčešće se javlja od sedam do 14 dana nakon uklanjanja krpelja (od dva do 32 dana) i postupno se širi u prosjeku oko centimetar dnevno, a sredina postaje sve bljeđa (ne smije se zamijeniti s crvenilom uzrokovanim iritacijom od uboda krpelja – nestaje unutar 24 do 48 sati).

Nakon nekoliko tjedana može doći do širenja spiroheta krvlju i zahvaćanja drugih organa, posebno mišićno-koštanog sustava, srca, zglobova i živčanog sustava (kronična i perzistentna infekcija). Liječenje se provodi antibioticima i u ranom stadiju bolesti je učinkovito, stoga ga je potrebno započeti što ranije.