JOŠ UVIJEK VJERUJETE U NJIH?

Medicinski mitovi koji vas mogu ubiti

09.02.2014 u 11:14

Bionic
Reading

Znate li što je doista dobro za vas i vaše zdravlje? Naše neznanje i vjerovanje brojnim rasprostranjenim mitovima među najvećim su neprijateljima u borbi s bolestima i očuvanju zdravlja

Doktorica Nancy L. Synderman u svojoj knjizi 'Medicinski mitovi koji vas mogu ubiti', u izdanju Profila, otkriva najveće mitove o zdravlju i liječenju bolesti u koje većina još uvijek vjeruje. Raskrinkala je neke najpoznatije mitove, a u svojoj knjizi poručuje da si prestankom vjerovanja u mitove, možete spasiti, produžiti i poboljšati život.

Komarci su najopasniji insekti na planetu
Ženka komarca iz roda Anopheles bez problema može ponijeti titulu 'najsmrtonosnije životinje na planetu'. Odgovorna je za više od 300 milijuna slučajeva malarije godišnje i uzrok je oko 1,2 milijuna smrtnih slučajeva. Postoji tri tisuće vrsta komaraca, u Sjevernoj Americi njih oko dvije stotine, no svi oni ne prenose iste bolesti. Komarci također prenose dengu i žutu groznicu, encefalitis te bolest srčanog parazita u pasa. Komarci su najaktivniji noću. Od uboda se možete zaštiti nošenjem dugih rukava i nanošenjem repelenata kad boravite na otvorenom. Osim toga, izlijte ustajalu vodu iz pojilica za ptice, oluka i kanti jer to mogu biti rasadnici za komarce.

Alergije mogu biti smrtonosne
Većina alergija nije opasna, no neke jesu. Anafilaksija je najteža alergijska reakcija (i srećom najrjeđa). Oko 10 do 15 posto populacije vjerojatno će imati neku anafilaktičku reakciju na gotov bilo koji alergen, uključujući ubode insekata, pelud, neka cjepiva, lijekove i određene namirnice. Ta je reakcija gotovo trenutačna i 'sistemska' je (drugim riječima, zahvaćen je cijeli organizam). Simptomi uključuju otežano disanje zbog sužavanja grla, ubrzano bilo, osip ili oticanje, a u nekim slučajevima šok i kardiovaskularni kolaps. Anafilaksiju valja smjesta liječiti injekcijom epinefrina, kako bi se otvorili dišni putovi. Čim dođe do reakcije, mogu se uzeti i uobičajeni antihistaminici, no svakako treba odmah potražiti pomoć na odjelu hitne medicine.

Namakanje u vrućoj vodi može utjecati na reproduktivnu sposobnost muškarca
Namjeravate postati tata? Onda izbjegavajte opuštanje u toploj kadi. Spermi, da bi bila zdrava, obilna i pokretljiva, gode hladne temperature i muška je anatomija tome prilagođena. Smješteni iza penisa u kožnoj vrećici koja se naziva skrotum, testisi proizvode spermu i testosteron. Testisi se nalaze izvan tijela jer se sperma najbolje razvija na temperaturi nekoliko stupnjeva nižoj od naše unutarnje tjelesne temperature. Temperature vode veće od 37 Celzijevih stupnjeva mogu utjecati na spermatogenezu, tj., proces nastanka sperme, i katkad treba do šest mjeseci da se čimbenici koji utječu na kvalitetu sperme vrate u normalu. To uključuje broj spermija, njihovu pokretljivost, oblik i strukturu – a sve je to nužno za plodnost muškarca. Stoga, ako u bliskoj budućnosti planirate začeti dijete, odgodite uživanje u vrućoj kupki.

Dosadni poslovi vas mogu ubiti
Opće je prihvaćeno mišljenje da upravljanje velikom korporacijom ili donošenje teških odluka po cijele dane predstavlja preduvjet za preranu smrt. No, čini se da to ipak nije točno. Upravo vas dosadan, jednoličan posao može ubiti. Tako nalaže jedno istraživanje Škole javnog zdravlja pri Sveučilištu u Teksasu. Istraživači su otkrili da radnici na nezahtjevnim poslovima, s malo nadzora nad onima što rade, imaju 35 posto više izgleda da preminu u desetogodišnjem razdoblju od radnika na zahtjevnim radnim mjestima. Zašto? Čini se da je stvar u gubitku nadzora nad vlastitim životom. Imate li kakav-takav nadzor nad odlukama u svojemu životu, to pridonosim smanjenju stresa i prirodnog porasta razine kemikalija koje ga prate. Što poduzeti u s tim? Razmislite o tome što vam se ne sviđa u vašemu poslu i zatim to promijenite. Ako je jedini posao koji možete dobiti rad na pokretnoj traci, nastojte se malo razonoditi na pauzama ili nakon posla. Najvažnije je odagnati dosadu.

Neispavanost izaziva potištenost
Neispavanost izaziva potištenost
Nedostatak sna i loš san navode tijelo na prekomjernu proizvodnju stresnog hormona kortizola. Previše kortizola u tijelu može narušiti pamćenje, povisiti krvni tlak, potkopati vaš imunološki sustav i izazivati depresiju. Bolji san pomaže da se popravi ta neravnoteža. Stoga se riješite potištenosti odlaskom na spavanje uvijek u isto vrijeme i pridržavanjem tog rasporeda.

Bolje je biti u formi nego mršav
Mršav ne znači automatski biti u dobroj formi, a to dokazuju i istraživanja. Jedno veliko istraživanje na ženama sa srčanim problemima, Womnen's Ischemia Syndrome Evaluation, otkrilo je da aktivne žene, bez obzira bile mršave ili debele, imaju manje izgleda da dožive srčani udar ili neki drugi srčani problem od žena koje ne vježbaju. No to nije poticaj da nabacite kilograme. Druga opsežna istraživanja pokazala su da višak kilograma ili pretilost, bez obzira na to koliko vježbali, uistinu uvelike povećava rizik za nastanak šećerne bolesti. Najvažnije je da se pokrenete, ostanete u formi i razmišljate kao sportaš.

Mirovanje nije uvijek najbolje
Nekoć su liječnici, ako ste bolovali od nekog ozbiljnog stanja, poput opravka od srčanog udara, preporučivali da ostanete u krevetu zbog bojazni da bi vam aktivnost mogla naštetiti ili biti pogubna. No danas liječnici savjetuju da ustanete iz kreveta. Neaktivnost je osobito opasna u slučaju srčane bolesti. Što se tiče drugih bolesti koje zahtijevaju hospitalizaciju, vaš će vas bolničarke i liječnici vjerojatno poticati na postupnu fizičku aktivnost budući da zbog dugotrajnog mirovanja postoji opasnost od nastanka čireva na koži, upale pluća, gubitka kalcija u kostima i tromboze dubokih vena – stvaranja ugrušaka u venama koji se mogu odvojiti i završiti u plućima.

Nazeb nahranite, ali vrućicu nemojte izgladnjeti
Izborna zamisao poslovice 'nazeb nahrani, vrućicu izgladni', datira iz 16. Stoljeća, kada je sastavljač jednog glosara napisao: 'Post je odličan lijek za vrućicu'. Njegov zdravstveni savjet baš i nije bio tako sjajan, a zamisao o tome da za vrijeme prehlade treba mnogo jesti, a izgladnjivati se kada imamo vrućicu otada u stopu prati liječenje prehlade. Stoga je možda došlo vrijeme da se tim bapskim pričama zauvijek stane na kraj. Prehlada je bolest koju izaziva virusna infekcija nosa. Simptomi uključuju kihanje, curenje nosa, začepljen nos, bol ili grebanje u grlu, često popraćene glavoboljom, zimicom ili vrućicom. Dobra je zamisao nahraniti prehladu, ali loša izgladniti vrućicu budući da vaše tijelo u svako doba treba hranjive tvari kako bi ozdravilo. S povišenom temperaturom povisuje se i vaš metabolizam – što znači da su vašem tijelu više nego ikada potrebne kalorije kako bi moglo obavljati osnovne funkcije poput disanja i pumpanja krvi. Izgladnjivanjem će vaše tijelo samo teže pobijediti bolest. Ako vam se ne jede kruta hrana, pileća juha mogla bi biti prava stvar za vas. Uz to, ona pomaže otvaranju nosnih prolaza pa ćete lakše disati.