Lakoća, rafiniranost i preciznost u kuhinji odlika je slavnih europskih chefova, pa smo se za odgovor na pitanje iz podnaslova uključili u ozbiljnu potragu. Jeste li znali da britanski kuhar Oliver Gladwin obožava fermentaciju kao način skladištenja namirnica? Uđite u bilo koju kuhinju njegovog restorana i dočekat će vas police sa šarenim staklenkama fermentirane hrane, od ukiseljenih krastavaca do ukusnih džemova i voćnih namaza. Jamie Oliver ističe kako je jako važna pozicija hrane u hladnjaku. Suhomesnati proizvodi i ostaci objeda idu na najviše police gdje je najtoplije, a svježe meso i riba na samo dno gdje je hladnije. Chefica Julia Sedefdjian, koja je sa samo 21 godinom postala najmlađa kuharica u Francuskoj nagrađena Michelinovom zvjezdicom, ističe vrijednost kuhanog povrća i mljevenih kuhanih povrtnih namaza. Najsličnije našem ajvaru, na primjer. Najopakiji i jedan od najiskusnijih među chefovima, Gordon Ramsey, kaže da je temelj skladištenja hrane snižavanje temperature na klasičan način – uz pomoć smrznute vode. Ramsay savjetuje da nakon obroka ostavite jelo da se ohladi, pohranite u hermetički zatvorene posude i stavite u ledeno hladnu vodenu kupelj dok ne postigne istu temperaturu kao u zamrzivaču. Nakon što temperatura hrane dosegne točku smrzavanja, posudu premjestite u zamrzivač, gdje i nakon mjeseci u zamrzivaču hrana zadržava svoju kvalitetu.

Osim chefova, kao uzor u pripremanju hrane često vidimo naše stare generacije. Drevne metode skladištenja i zamrzavanja hrane bile su izvori hladne vode ili ledene kuće. Ovu prvu metodu znamo koristiti i danas kada odemo na vikendicu koja nema priključak za struju pa piće hladimo u vrećicama zavezanim za neku branu ili kamen. Savjet plus je da birate izvore sporog toka, kako vaše rashlađeno piće ne bi završilo kilometrima dalje. Ledene kuće su pak bile nastambe udaljene od kuća, u kojima su se skladištili veliki ledeni blokovi, a između kojih se umetala hrana radi rashlađivanja. Sve zajedno bilo je obloženo kositrom ili cinkom kako bi se led što duže zadržao. Ove nastambe bile su svojevrsne preteče hladnjača koji se danas koriste u restoranima i mesnicama.

U istom trenutku razvila se svijest čovjeka o skladištenju mesa. Za razliku od ledenih kuća koje se danas ne koriste, po pitanju pušnice malo toga se promijenilo. Suhomesnati proizvodi kako u prošlosti, tako i danas najbolje se suše uz pomoć hladnog dimljenja. Svježe kobasice, kuleni, slanina i pršut prije pušenja i dimljenja dobro se posole ili po potrebi skuhaju. Procjena je vlasnika proizvoda treba li mesu dodatno kuhanje i obrada prije dimljenja kako bi se spriječilo nakupljanje bakterija. Nakon što se meso odnese u prostoriju pogodnu za dimljenje i pušenje, metodom sporadičnog dimljenja u više navrata meso se prosušuje. Bolje je postupak ponoviti dva puta po 7 sati, nego jednom po 14 sati, kako bi se spriječilo presušivanje mesa ili gore, presušeno meso izvana, a neposušeno iznutra. Temperatura dima po zimi rijetko prijeđe 14 stupnjeva Celzija, a u ljetnim mjesecima dosegne i preko 40. Sve ovisi koji tip mesa u određenom periodu godine pripremate.

Dok je za suhomesnate proizvode najpopularnija metoda pušenja i dimljenja, za povrće, umake i namaze praktična je metoda konzerviranja, uz prvotno blanširanje ili uz metodu ekshaustiranja (uklanjanja zraka iz limenke). Ovo je priprema za najpopularniji tip konzervacije, termičku sterilizaciju. Kod tekuće hrane potrebno je prvo sterilizirati, a potom dubinski hladiti namirnice prije konzervacije. Proces hlađenja bi trebao biti brz i efikasan, kako se namirnice ne bi kontaminirale i razvile sloj bakterija. Krute namirnice se steriliziraju u vodenoj pari i zatim stavljaju u ambalažu za konzervaciju. Osim konzervacije, majstori od kužine rado kisele povrće. Kiseljenje povrća i voća ne samo da može produžiti vijek trajanja namirnica, nego je i iznimno ukusno. Taj postupak dosta jednostavan. U jednakom omjeru se dodaju voda i bijeli ili jabučni ocat, a onda malo soli i šećera. Ostali začini po želji. Nakon što se prethodno termički obrađene namirnice dodaju u staklenku, preliju se kiselom salamurom. Po želji i potrebi, staklenke se mogu dodatno zaštiti konzervansom, ali u svakom slučaju dobro zatvoriti. Nakon nekoliko dana kiseljenja, namirnice su spremne za konzumaciju.

Pri alternativnom skladištenju hrane, popularne su također metode brzog smrzavanja i dehidracije hrane. Danas se one najčešće koriste uz pomoć strojeva. No, postoje još neke starinske metode brzog skladištenja i očuvanja hrane, a na koje često zaboravljamo. Na primjer sol, već spomenuta za meso, može se koristiti i u salamuri. Soljenje isušuje hranu jer izvlači vlagu i pomaže pri uništavanju mikroba. Salamura se jednostavno priprema. Zakuhamo vodu, dodamo sol, šećer i začine i pričekamo da se mješavina ohladi na sobnu temperaturu te dodajemo željenu namirnicu. Zatim je tu i med, prirodni konzervans za voće i orašaste plodove. Uspite voće ili orašaste plodove u staklenu teglu, a zatim voće ili orašaste plodove potpuno prelijte medom. Imate ukusnu, raw deliciju, bez potrebe za konzerviranjem. Osim meda, voće se jako lijepo slaže s alkoholom, točnije rakijom. Staklenu teglu do kraja napunite voćem, potpuno potopite u rakiju, dodajte par žlica šećera, dobro poklopite i protresite. Čuvajte na suhom i zatvorenom mjestu i upotrijebiti kroz mjesec do dva. Zapamtite, što se voće duže čuva u alkoholu, to će se više raspadati.

No, koliko god nam se metode alternativnog čuvanja hrane činile zanimljivima i otkrivale nam neke nove oblike skladištenja namirnica, moramo priznati da nam je izbor itekako olakšan. Što bismo danas bez hladnjaka? A na tržištu trenutno ima cijeli raspon sofisticiranih tehnologija zbog kojih nam je priprema hrane još uzbudljivija i ekološki prihvatljiva. Na tržištu su dostupni hladnjaci od kvalitetnih materijala, koji se odlikuju stražnjom stijenkom od nehrđajućeg čelika s više ventilacijskih otvora, a koji pomažu ravnomjernoj raspodjeli rashlađenog zraka u hladnjaku. Tako je svaki dio hladnjaka optimalno ohlađen dok namirnice duže ostaju svježe.

Osim dobrih materijala, hladnjaci modernog doba ističu se inverterskim kompresorom koji je dugotrajniji, tiši i troši manje energije od klasičnog kompresora. Kod korištenja tog kompresora, čak i kada su vrata otvorena, temperature manje osciliraju i štedi se značajna količina električne energije. Ukupno gledajući, kvalitetni materijali produžuju vijek trajanja uređaja, smanjuju potrošnju električne energije i količinu otpada koju proizvedemo. Sve navedeno su odlike nove generacije Gorenje hladnjaka, koji imaju i genijalni No Frost sistem. To je sistem koji osigurava da se namirnice ne lijepe jedna za drugu, a sprječava nakupljanje leda na stijenkama zamrzivača i hladnjaka. Naravno, to nije sve. Još je puno prednosti koje bi se mogle istaknuti uz korištenje hladnjaka nove generacije, no jednostavnije je zaključiti: kroz povijest, tehnike kuhanja, skladištenja i smrzavanja hrane, napokon smo došli do situacije kada nam je život pojednostavljen i hrana dugotrajno svježa!

Puno je još benefita kojima se mogu pohvaliti korisnici nove generacije Gorenje uređaja, a riječ pohvale mogu dati i vlasnici starije generacije njihovih hladnjaka. Kako? U nagradnom natječaju koji kreće upravo sada! Upute za sudjelovanje su sljedeće, a pravila sudjelovanja pronađite OVDJE.