U prvim danima toplijeg vremena i približavanjem proljeća na livadama i u šumama viđamo sve više šarolikog samoniklog bilja, za koje mnogi niti ne znaju da je izvor mnoštva hranjivih tvari.

Samoniklo bilje bere se tijekom proljeća jer upravo tada rastu mlado lišće, cvijeće i izdanci koji su jestivi jer još nisu razvili obrambene tvari koje bi im pogoršale okus, a u nekim slučajevima učinile ih i otrovnima za konzumaciju.

Dobra vijest je i to da je lako dostupno te ćete ga uz dobre smjernice bez poteškoća pronaći na obližnjoj livadi, u šumi ili čak u vlastitom dvorištu. Kako znati koje su biljke jestive, a koje otrovne te na što posebno obratiti pozornost pri branju i konzumaciji, za tportal je pojasnio jedan od vodećih stručnjaka na ovu temu u Hrvatskoj, Anton Rudan.

'Nakon zime, koja predstavlja smrt, proljeće donosi novi život, rađanje, ljepotu, zaigranost. Upravo je takva i hrana koju nalazimo u prirodi. Puno cvijeća, mladih zelenih listova i mladih biljaka. Danas većinom ljudi vide biljke samo na policama trgovačkih centara, ne vide kako rastu, kako se mijenjaju, kako dozrijevaju. Jako je lijepo vidjeti proljetnice kako se probijaju kroz suhe i stare biljke i kako trava pomalo zeleni, a cvjetići ljubičica, visibaba i jaglaca izviru jedan za drugim', rekao je Rudan na samom početku razgovora za tportal.

Čiste organizam i potiču pozitivne promjene

Branje samoniklog bilja potiče nas na kretanje po prirodi, koje je ljekovito kao i sama aktivnost branja biljaka, kaže stručnjak za ovu temu.

'Veliko je zadovoljstvo pojesti nešto divlje, što nije sađeno, obrađivano i industrijski procesuirano. Većina današnje hrane daleko je od onoga što naše tijelo zaista treba da bi dobro funkcioniralo. Bolesti, pretilost, psihičko nezadovoljstvo i stres posljedice su uzimanja takve hrane. Kada uvedemo samoniklo bilje u prehranu, puno pozitivnih procesa odvije se u našem organizmu', kaže Rudan i pojašnjava:

'Najznačajnije je naravno čišćenje, a najčešće se odnosi na unutarnje organe koji služe za probavu. Naši organi poput želuca, jetre, bubrega i crijeva trebaju obnovu i čišćenje na godišnjoj bazi, ako ne na mjesečnoj. Zbog toga je proljeće najpoznatije kao razdoblje čišćenja samoniklim biljem. Poznate su kure medvjeđim lukom, podbjelom, mladom koprivom ili maslačkom.'

U proljeće većinu toga možemo brati mlado i jesti sirovo. Sirova hrana ima specijalnu vrijednost za naše tijelo jer donosi nutrijente koji se ne iskuhaju ili anuliraju termičkom obradom. Takva hrana najbrže obnavlja mrtve stanice i čisti od toksina nakupljenih tijekom zime. Branje biljaka izvrsna je proljetna aktivnost kojom sebi dajte četiri nagrade, a to su vježbanje, lijek, besplatna hrana i sreća, kaže Rudan, poznat kao autor kulinarskog specijala 'Šumski kuhar' i dokumentarno-avanturističkog serijala 'Lovac na bilje' te voditelj niza programa namijenjenih ljubiteljima prirode.

Koje samoniklo bilje brati u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj vlada pravo obilje samoniklog bilja koje možete pronaći bez previše poteškoća, a Rudan je naveo one najčešće i najlakše za branje.

Kopriva

'Kod koprive se koriste nadzemni dijelovi biljke, listovi i korijen. Listovi se skupljaju u proljeće, a korijenje u proljeće i jesen. Poznato je poticanje cirkulacije namjernim pečenjem koje na koži uzrokuje mravlja kiselina. To su prije ljudi koristili protiv reume i bolova u leđima.'

Listovi koprive bogati su kalcijem, kalijem, a poznat je i visok udio željeza, zbog čega se nerijetko koriste za tretiranje anemije.

'Meni je ona kraljica samoniklog bilja i, osim znanstvene podrške njenom zdravstvenom učinku, ima jaku duhovnu komponentu te može pomoći u rješavanju stvari koje nas koče na našem duhovnom putu. Recimo da nas svojim žarenjem uči da nije sve što je neugodno loše za nas. Neke stvari peku, ali su ljekovite.'

Maslačak

'Ako je kopriva kraljica, tko je kralj? Evo ga, gospodin maslačak. Jestiv od korijena do cvijeta. Lako prepoznatljiv i širokog spektra upotrebe. Ono što nam je u proljeće naročito zanimljivo su mladi listovi i cvjetovi sa stabljikama za salate i variva. Od cvjetova ćemo napraviti izvrstan med, a gorke stabljike će nam regulirati šećer u krvi', kaže Rudan i pojašnjava kako još koristiti maslačak:

'Specijalna delikatesa su cvjetni pupoljci koje možemo i kiseliti u octu. Također je izvrstan kao zamjena za blitvu s krumpirom, daje posebno bogat okus salatama, a može ga se brati do kasne jeseni. Njegovu gorčinu smanjit ćemo branjem mladih listova i njihovih vrhova. Na kraju, gorko je najzdraviji okus, stoga ne bi trebalo zazirati ni štedjeti s količinom unosa ove biljke u naš probavni sustav.'

Postoje podaci o njegovom korištenju još iz doba Rimljana, stoga naše tijelo itekako prepoznaje ovu biljku kao pratiteljicu u razvoju i evoluciji, dodao je.

Medvjeđi luk

Medvjeđi luk biljka je koja nam je potrebna za dizanje iz zimskog sna, odnosno za buđenje stanica i čišćenje toksina sakupljenih lošom prehranom tijekom zime. Sve to doprinosi poboljšavanju pamćenja i bistrenju misli.

'Oni koji imaju problem s disanjem ili posljedicama pušenja sigurno će osjetiti poboljšanje i blagotvorne učinke na bolesti. Nakon korištenja ove biljke poboljšava se i san te se tijelo vraća u harmoniju. Kada se oporave, počinje biti vidljivo i poboljšanje na koži pa u tom smislu možemo reći da je dobra i za kožne probleme', rekao je Rudan, uz napomenu:

'Medvjeđi luk nije dobar za kuhanje, već se većinom koristi sirov u salatama ili se radi pesto. Koristim ga kao začin za falafel jer mu daje prekrasnu boju i izvrstan okus.'

Uz ove popularne biljke, Rudan je izdvojio još jednu, nešto manje poznatu, a također ima iznimnu vrijednost.

'Izdvojio bih sedmolist, ima ga posvuda u šumi, ali ljudi ga rijetko beru iako je izvrstan. Kod sedmolista se bere cijeli list. Ponekad stariji listovi dobiju dodatna dva listića pa im se broj poveća na devet, što može zbuniti one koji beru sedmolist, ali to je priroda. Nema sličnih otrovnih vrsta pa bih rekao da je prilično sigurna biljka.'

Oprez prilikom branja

Naravno, postoji nekoliko stvari na koje osobito vrijedi pripaziti prilikom branja.

'Treba paziti na bilje, na šumu, na stanište i na ono što se bere. Nikad nemojte brati previše na jednom mjestu. Uvijek treba ostaviti nešto za druge berače i za samu biljku da nastavi život. Pohlepu se ne nosi u šumu. Otrovne biljke nisu tu da nas ubiju, već da žive, stoga ih ne dirajte i ne uništavajte jer su za nekog one lijek. Puno otrovnog bilja koristi se u liječenju', kaže i napominje:

'U branju griješe oni koji žure, koji nisu strpljivi i prisutni. Naučite brati koprivu, maslačak, sedmolist i medvjeđi luk i nećete imati problema. Nakon što nekoliko puta uberete biljku u društvu onih koji dobro poznaju bilje, sigurni ste. Primjerice, mrazovac i đurđicu možete naučiti prepoznati s 10 metara, a kozlac sa 100 metara.'

Rudan ističe da su upravo mrazovac i otrovna đurđica među biljkama koje se lako pomiješaju, a njihovo nepoznavanje može biti kobno.

'Zaista se vrlo rijetko se događa zamjena, ali kad se dogodi, onda ponekad zna biti kobno za konzumente. Broj takvih slučajeva iznimno je nizak u usporedbi s raznim drugim trovanjima, čak možemo reći iznimno rijedak. Izgled je najbitnija razlika iako mnogi spominju miris, no on može biti varljiv.'

Kako prepoznati popularni medvjeđi luk

Napomenuo je i kako možemo biti sigurni da beremo medvjeđi luk, biljku koja je stekla veliku popularnost posljednjih godina.

'Ako ste brali medvjeđi luk, ruke će vam mirisati po češnjaku. No tada nećete moći razaznati berete li mrazovac ili đurđicu pa je korištenje mirisa u tom slučaju neefikasno. Stoga treba dobro proučiti sve tri biljke izbliza i uživo, ne s fotografija, ne iz novina, ne po opisu, već na licu mjesta. Sve ostalo je varijabilno. Možda dobro ne vidite, ne čujete, ne mirišete ili ne čitate, ali kad vam se uživo pokaže, onda ćete jednom zauvijek znati. Iz tog razloga ne bih išao u opis biljke jer to ništa ne znači nekom tko je ne pozna. Dođite na radionicu Divlji vrt i naučite kako izgledaju otrovne biljke.'

Za kraj, stručnjak za samoniklo bilje podijelio je odlične savjete kako ove prave darove prirode možemo uvrstiti u svakodnevnu prehranu. Posebno je istaknuo prednost njihove gorčine, okusa o kojem je nedavno za tportal govorila nutricionistica Dora Ivić savjetujući o načinima kojima prehranom možemo pobijediti proljetni umor.

Uključite samoniklo bilje u prehranu

'Pripremajte što jednostavniju hranu i uživajte u gorkim okusima. Jednostavno i s manje soli, šećera, umjetnih bojila, pojačivača okusa. Tako ćete otkriti izvorne okuse i jela koja smo jeli tisućama godina. Zadovoljstvo života nalazi se u jednostavnom obroku. Pojedite neki cvijet dok se šećete šumom. Napravite jednostavne zelene smoothieje sa zelenim lisnatim povrćem. Kuhajte juhe od jedne korjenaste biljke i jedne zelene', kaže i zaključuje:

'Promatrajte hranu i dajte joj značenje jer je to vaša životna energija. Uživajte u bojama i životu, a smanjite ili izbacite odstajalu, procesuiranu i industrijsku gotovu hranu. U svako jelo dodajte nešto samoniklo. Krećite se po prirodi i sami uberite nešto za jelo. Puno proljetnih salata donosi puno sreće i lakoće. Mješavine boja, okusa i mirisa najviše vesele naša čula.'