Za razliku od egzaktnih statistika kada je u pitanju melanom, nedostaje preciznih podataka o karcinomima kože koji su ipak najčešći tumori u ljudi, i to zbog toga što se pacijenti liječe na različitim mjestima te se ne prijavljuju redovito. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje više od tri i pol milijuna Europljana oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, među kojima čak 132 tisuće od melanoma.

Skandinavija i Švicarska imaju najveći broj oboljelih od melanoma

Broj oboljelih od melanoma (na 100.000 stanovnika) varira od sjevernog dijela Europe do juga, a najveći broj oboljelih imaju skandinavske zemlje i Švicarska. U skandinavskim zemljama zabilježen je najveći broj oboljelih od melanoma – do 55 njih na 100 tisuća stanovnika.

'To je vrlo intrigantno jer je u tim zemljama, kao što znamo, utjecaj sunca daleko blaži nego u južnijim zemljama. No razlog za to opet je povezan sa suncem. Nastanak melanoma ima veze prvenstveno s tipom kože - to je onaj genetski dio koji čovjek nosi u sebi pa su ljudi koji su svijetle puti, svijetlih očiju i kose, a koji se povremeno intenzivno izlažu suncu, najugroženija skupina s visokim rizikom za nastanak melanoma. To su bogate zemlje s visokim životnim standardom stanovnika koji si mogu priuštiti odmor više puta godišnje, pogotovo jedrenje u nekim toplim krajevima ili skijanje na glečerima', objašnjava dr. Mirna Šitum.

Zabrinjavajući podaci za Hrvatsku

Na Mediteranu se situacija pogoršava iz godine u godinu. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske za 2016. godinežu, u Hrvatskoj su zabilježena 152 oboljela više u odnosu na 2015. godinu, što ukupno broji porast sa 17 na 22 oboljela na 100 tisuća stanovnika.

'To nije tako veliki broj oboljelih, nego veliki problem predstavlja činjenica da samo njih 52% ima lokalizirani melanoma, a svi drugi u trenutku dijagnoze imaju uznapredovalim melanomom. To ima za posljedicu da trećina oboljelih od melanoma umire u petogodišnjem razdoblju od otkrivanja bolesti. Stoga su sve naše aktivnosti usmjerene na prevenciju, a to je informirati javnost koji su to čimbenici nastanka melanoma, podučiti ih samopregledu kože i kako izgledaju sumnjive promjene na koži te ih stalno poticati na potrebu fotoprotektivnog ponašanja', ističe dr. Šitum.

Koža sve pamti i ne možemo je prevariti

Doktorica Šitum govori nam kako se njezini pacijenti često čude kad im kaže da je njihova koža oštećena od sunca, uz objašnjenje da se nisu sunčali posljednjih 10 godina.

'Možda se zadnjih godina ne sunčaju, ali su se u mladosti i od ranog djetinjstva toliko sunčali da je koža vidno uništena, što mi kao stručnjaci vidimo po kvaliteti kože i promjenama na njoj. Znanstveni radovi i statistike kažu da su za nastanak melanoma presudne opekotine iz djetinjstva. Čak postoje izrazito relevantne australske studije (u Australiji je zbog posljedica ozonske rupe koja je nastala 80-ih godina 60 oboljelih na 100 tisuća stanovnika) koje govore da ukoliko je osoba u djetinjstvu do 12. godine života doživjela jake opekotine od sunca, popraćene bolnim mjehurima, ima tisuću puta veće šanse za razvoj melanoma kroz život, a 80 posto naših pacijenata potvrđuje nam ova saznanja', rekla je Šitum.

Ljudi su još uvijek nesvjesni opasnosti koju predstavljaju solariji

Na starenje kože, a dugoročno i na povećan rizik od karcinoma, utječu i solarijiu kojima se koriste umjetne UV zrake. Prema statistikama koje vrijede za Hrvatsku, jasno se vidi da je melanom češći kod muškaraca, osim u dobi između 15. i 35. godine. Iz toga je vidljivo koliki je utjecaj solarija na žene.

'Jedna od najčešćih zabluda ta je da je u solariju zdravije biti nego na suncu. Ta količina vremena provedena u solariju ima pet puta jači učinak na kožu nego ista duljina boravka na Suncu. Zadnjih godina vidimo da se među ženama počinje vraćati trend svijetle “aristokratske” puti, dok muškarci i dalje ne vode brigu o koži i vole preplanulost', rekla je Šitum.

Alergijske reakcije na sunce sve su češća pojava

Dermatologinja otkriva da je sve više ljudi razvija alergijske reakcije nakon prvog izlaganja suncu. Najčešće se ta alergija javlja u obliku osipa u predjelu prsišta i ruku, i to ne nužno na plaži, već prilikom skidanja odjeće kad zatopli, tijekom šetnje, ispijanja kave na sunčanim terasama ili odlaska u trgovinu.

'To se ne bi događalo da pripreme kožu na način da je namažu fotozaštitnim sredstvom u dovoljnim količinama. Mogu se uzimati određeni antioksidansi koji su također dobra priprema za ljeto. S druge strane, ako imate dermatološke probleme zbog prvih izlaganja suncu, postoji metoda koja se zove fototerapija, koja koristi pozitivan utjecaj ultraljubičastih zraka u strogo kontroliranim medicinskim uvjetima', objašnjava Šitum i napominje kako navika pripreme kože za sunce u solariju nipošto nije dobra i treba ju izbjegavati.

Mjere zaštite od sunca

Sve mjere zaštite ovise o osjetljivosti kože pojedinca. Primjerice, crnci i mulati nemaju melanoma na koži osim na sluznici, dlanovima, tabanima i ispod nokta, dok bijelci izrazito svijetle puti imaju puno veću vjerojatnost razvoja melanoma. Ako imate izrazito svijetlu i osjetljivu kožu, važno je pridržavati se preporučenog fotoprotektivnog ponašanja.

'Od velike je važnosti ciljano biranje dijela dana za odlazak na plažu, odnosno izbjegavanje boravka na plaži onda kada je sunce najjače – između 10 i 16 sati. Vodite računa o tome da, iako sjedite pod suncobranom, postoji odbljesak od pijeska na plaži i površine morske vode. Isto vrijedi i za boravak na brodu ispod tende, gdje je ta refleksija UV zraka s površine mora najveća. Toplinu nećemo osjećati jer je na brodu jako ugodno provoditi vrijeme, no zbog refleksije možemo jako brzo izgorjeti. Također je važno skloniti se u duboki hlad nakon kupanja, koristiti kreme sa zaštitnim faktorom 50+ kod onih koji su jako osjetljivi, imaju kožu sklonu opekotinama i puno madeža na koži te kod djece. Djecu se do godinu dana starosti uopće ne bi smjelo iznositi na direktno sunce ili ih mazati zaštitnim faktorima jer su to sredstva s dosta teškim podlogama. Također je dobro koristiti suncobran, fotoprotektivnu odjeću, pokrivala za glavu i sunčane naočale s UV zaštitom jer sunce negativno djeluje i na oči (makularna degeneracija koja uzrokuje slabovidnost i gubitak vida)', upozorava dermatologinja

Kao predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice, dr. Mirna Šitum ističe kako dermatolozi u Hrvatskoj proteklih 20 godina intenzivno radiže na osvještavanju građana o mogućim opasnostima i educiranju o tome kako prepoznati promjene na koži zbog kojih je nužno posjetiti liječnika i obaviti dermatoskopiju.

Kako prepoznati prve alarmantne znakove na koži

Svaka iznenadna, neobična i/ili bolna promjena na koži dovoljan je razlog da potražite pomoć dermatologa koji će najbolje znati uočiti o kojem se zdravstvenom problemu radi i je li potrebno uputiti vas da obavite daljnje pretrage.

'Ako pođemo od pretpostavke da će melanom nastati od madeža, što se događa u oko 30 posto slučajeva, moramo pratiti što će se dalje događati s madežom. Prvi alarmantni znakovi su promjena oblika madeža (najčešće u asimetričnu formu), nagli rast i porast veličine (primjerice s tri na sedam milimetara), promjena boje (većinom u tamniju - crnu, sivu ili plavu), u istom madežu više boja, i neoštra ograničenost madeža od okolne kože (ne vidi mu se jasno rub). Puno veći broj pacijenata, gotovo 70 posto njih, kaže da im se promjena na koži naglo pojavila. Tu iznenadnu tamnu promjenu na koži koja se potpuno razlikuje od svega ostalog na koži i naglo raste nazivamo 'ružno pače'. Dakle, takvu promjenu je lako uočiti jer se razlikuje od svih drugih koje imamo i ona većinom nije dobar znak. Ukoliko uočite takvu promjenu, odmah se obratite dermatologu', ističe Šitum.

Ukoliko dugotrajno imate neke ranice i krastice, koje otpadnu pa se opet obnove, u podlozi su crvene te su najčešće na koži lica (fotoeksponiranim dijelovima tijela), važno je obratiti se liječniku jer postoji vjerojatnost da imate početni karcinom kože.

Liječenje ranog i metastatskog stadija melanoma

U ranom stadiju, odnosno kada je riječ o primarnom melanomu na koži, najbolji način liječenja predstavlja kirurško odstranjenje u cijelosti. Sigurnosni rubovi ovise o stadiju bolesti i iznose od pola do dva centimetra. Ukoliko je melanom deblji od 0,75 centimetara, vrši se biopsija limfnog čvora čuvara (sentinel limfnog čvora-SLN) koji se koristi za otkrivanje klinički nevidljivih metastaza u regionalnim limfnim čvorovima.

'Ako je melanom proširen na limfne čvorove, tada se također vrši operacija tijekom koje se odstrane svi limfni čvorovi iz tog područja, a povremeno se izvrši i zračenje zahvaćenog mjesta. Sada gajimo nadu da bi u Hrvatskoj zaživjela moderna adjuvantna imunoterapija koja bi spriječila, nakon što je pacijent imao metastaze u limfnim čvorovima, širenje bolesti na unutarnje organe. Taj oblik terapije još uvijek nemamo. No imamo najmodernije terapije za pacijente koji imaju metastaze na unutarnjim organima. One se danas sastoje od onih koje su ciljane (tzv. pametni ljekovi) za pacijente koji imaju genetsku mutaciju što pokazuje njihovu sklonost nastanku melanoma i onih lijekova koji su u skupini imunoterapije melanoma. Ove terapije je moguće i kombinirati za svakog pacijenta posebno čime se postiže individualiziran pristup liječenju. Za metastatski melanom ne možemo reći da je to izlječiva bolest, ali svakako značajno produljuje vrijeme do pojave novih metastaza i značajno poboljšava kvalitetu života pacijenata', rekla je dr. Mirna Šitum.