Industrija ljepote jedna je od najunosnijih te se uspješno odupire svim ekonomskim, kulturološkim i povijesnim preprekama s kojima se susreću druge industrije. Posebna slabost većine žena, a bome i velikog broja muškaraca diljem svijeta, su preparati za njegu kože. Brojne reklame koje iskaču sa svih strana obasipaju nas 'vrhunskim'  kozmetičkim proizvodima uz obećavajuću poruku kako će nas upravo taj proizvod pomladiti za deset godina, izbrisati bore i ukloniti tvrdokorni celulit.

Koja je prava istina i lažu li nam velike kozmetičke tvrtke, upitali smo farmaceutkinju Anitu Galić, predsjednicu Sekcije za kozmetologiju i dermatofarmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva, koja je samo za tportal otkrila najčešće prevare i zablude u kozmetičkoj industriji.

Paprena cijena nije garancija kvalitete

Na domaćem i svjetskom tržištu mogu se pronaći brojni kozmetički preparati za njegu kože, čija cijena dostiže i četveroznamenkaste iznose. Pouzdajući se u paprenu cijenu ili razvikani brend, mnogi posegnu dublje u džep vjerujući u vrhunsku kvalitetu proizvoda, no farmaceutkinja Anita Galić tvrdi da visoka cijena proizvoda vrlo često nije garancija njegove kvalitete.

'Iako bih voljela reći da je skuplje ujedno kvalitetnije, odgovor nije toliko jednoznačan. Može i ne mora biti. Postoje neki kozmetički proizvodi koji koriste sofisticiranu farmaceutsku tehnologiju, airless pumpice, poseban i skup sustav 'punjenja' proizvoda u jednokratne doze koje štite osjetljive vitamine ili sastojke, korištenje posebnih vrsta mikrokapsula s postupnim otpuštanjem sastojaka u koži, vektorizirane molekule, veće koncentracije skupljih kozmeceutika, inovativne ekstrakte poput biljnih matičnih stanica, čija je izolacija skuplja, i slično. Takva napredna dermofarmaceutska tehnologija ima svoju cijenu, no ona nije nužno četveroznamenkastih iznosa. Stavljajući na stranu dermatofarmaciju i znanost utemeljenu na dokazima, kozmetika je velikim dijelom stvar osobnog stila i izričaja. Netko voli brendove, netko ne. Ne znači to da su skuplji proizvodi neutemeljeno skupi, ali moramo biti svjesni toga da se istovremeno plaćaju brend i kvaliteta, kao što je to slučaj s cipelama ili torbicama', tvrdi Anita Galić.

To što su određeni proizvodi cjenovno pristupačniji ne znači da nisu kvalitetni. Farmaceutkinja ističe kako su mnoga istraživanja pokazala podjednaku učinkovitost u usporedbi maloprodajnog i luksuznog kozmetičkog brenda.

'Postoji još jedna mala tajna. Proizvođač koji proizvodi manje količine kozmetičkih preparata zasigurno će skuplje platiti aktivne sastojke od dobavljača kozmetičkih sirovina u odnosu na one koji opskrbljuju na milijune prodajnih mjesta te se vrlo često i to odražava na konačnu cijenu, a sadrže jednak kozmetički sastojak', dodaje farmaceutkinja.

Kupci često padaju na lijepu ambalažu i obećavajući naziv proizvoda

Poznati kozmetički brendovi plasiraju proizvode koji često nose obećavajuće nazive kao što su 'božanstveni', 'besmrtni', 'čudotvorni' i slično te su pritom lijepo zapakirani. Neka istraživanja potvrdila su da na svijest potrošača prilikom kupnje proizvoda najčešće utječe ambalaža, kao i popratni obećavajući nazivi i opisi koji sugeriraju da je riječ o čudotvornom kozmetičkom proizvodu.

Paradigma suvremenog života je biti vječno mlad i lijep, a obzirom na to da populacija sve duže živi, logično je da je njegovanijeg izgleda. Uspješna farmaceutkinja upozorava da će svaki marketinški stručnjak koji igra na emociju potrošača svakako uzeti u obzir potrebe svoje ciljane skupine.

'Brendiranje proizvoda je danas postalo prava znanost. Pitanje je granice i dobrog ukusa to kada se u brendiranju proizvoda koriste obećavajući nazivi i koliko su oni uistinu utemeljeni na dokazima. Dermokozmetika se, s druge strane, potpuno izdiže po svojoj profesionalnosti i pristupu jer iza njezinih tvrdnji stoje timovi dermatologa, farmaceuta, biotehnologa, molekularnih biologa i drugih. Naime za kozmetičke proizvode se ne moraju raditi klinička ispitivanja koja su vrlo rigorozno i transparentno definirana u farmaceutskoj industriji, no za sada ih provode uglavnom dermokozmetički brendovi ili brendovi u vlasništvu profesionalnih kozmetičkih giganata koji si ne bi dozvolili propuste. Ponekad neki manje poznati kozmetički brendovi uistinu iskorištavaju emociju potrošača i koriste razne nedokazane tvrdnje, obmanjujuće slogane i epitete, što bi u uređenim sustavima trebao sankcionirati odjel kozmetovigilancije zadužen za nadzor i postmarketinško praćenje proizvoda na tržištu. No u praksi nije uvijek baš tako', ističe Galić.

U dermokozmetici je iznimno važna i polisenzorička domena, odnosno mirisi, teksture, izgled ambalaže i ugoda uslijed primjene proizvoda, pa se često koriste termini poput 'sretan', 'zen', 'antistres' ili 'božanstveni osjećaj', no pozadina priče je u tom slučaju znanstveno opravdana ukoliko su studije pokazale pozitivan učinak na oslobađanje endorfina i smanjenje nelagode i stresa.

'Ozbiljni dermokozmetički brendovi koji se bave atopijskim dermatitisom, rozacejom i osjetljivom kožom uistinu mnogo ulažu u napore da se 'antistres' tvrdnja uistinu dokaže, stoga nema govora o zavaravanju potrošača. Ako bih mogla izbaciti neku riječ iz primjene, onda bi to svakako bile riječi 'čudotvoran' i 'besmrtan', iako takve epitete u narodnoj medicini nose mnoge biljke koje su sve popularnije u kozmetici, stoga i tu postoji motiv da se upravo njih angažira u promidžbene svrhe', objašnjava farmaceutkinja.

Kozmetički pripravci po narudžbi kupca često su jeftiniji i bolji

Mnoge ljekarne izrađuju magistralne ili galenske pripravke za individualnog pacijenta, poput hidratantnih krema za lice, a farmaceuti nude pacijentima izradu dermatološkog pripravka po standardnim farmaceutskim recepturama i stručnim priručnicima.

'Takvi pripravci imaju svoje prednosti: ne koristi se mnogo sastojaka, obično se izbjegava uporaba konzervansa i sintetskih mirisa, mogu se dozirati aktivni sastojci, mogu se izbjeći oni sastojci na koje je pacijent dokazano alergičan, uglavnom su značajno jeftiniji u odnosu na komercijalne brendove te se može sastavom ciljati više dermokozmetskih stanja za koja je potrebna terapija, poput hiperpigmentacije, osjetljivosti i bora. Danas je compounding farmacija uistinu napredovala, a upravo su magistri farmacije i ljekarnička struka bili mjesto rađanja mnogih najpoznatijih svjetskih dermokozmetičkih brendova', tvrdi Galić.

Takvi pripravci su vrlo pouzdani, farmaceutske kakvoće, a osobito su poželjni kada je pacijentu potrebna komplementarna njega uz farmakoterapiju pa se izbjegavaju nekompatibilnosti dermatološkog lijeka i kozmetičke terapije. Primjerice hormonska krema i kozmetička krema mogu se raditi na istoj kozmetičkoj podlozi i kombinirati komplementarne sastojke bez interakcija sastava.

Ukoliko bore ne tretirate u mladosti, kasnije ćete ih se teže riješiti

Najveća razglabanja o zabludama tiču se krema protiv bora. Najčešće pitanje koje mori svaku ženu nakon tridesete je mogu li kozmetički preparati uistinu ispeglati bore i izbrisati znakove starenja, kao što nas u to uvjeravaju kozmetički giganti? Iznenađujuće, odgovor je djelomično obećavajući.

'Kozmetički preparati mogu 'ispeglati' bore, samo je pitanje dubine bore i kada se počelo s tretiranjem. Današnji arsenal kozmetičkih proizvoda uistinu je impozantan. Samo se u posljednjih desetak godina pojavilo mnogo sastojaka koji istovremeno djeluju na nekoliko razina starenja kože i proizvoda koji doslovno rješavaju problem iznutra (ponovnom sintezom kolagena i glikozaminoglikana) te izvana (punjenjem bore hijaluronskom kiselinom, kolagenom, sferičnim sastojcima i sl.). Dermokozmetički brendovi objavili su niz studija u kojima su radili čak i biopsije tkiva, a u kojima se vidi ponovna sinteza vezivnog tkiva te smanjenje upale karakteristične za fotostarenje kože zahvaljujući vitaminima A i C te još nekoliko sastojaka', tvrdi Galić.

Ono što je zanimljivo jest da se prve bore pojavljuju isključivo zbog dehidracije kože. Ona djeluje namreškano oko očiju poput sitnih bora, a umjesto da posegnete za kremom protiv starenja, najobičnija hidratantna njega, ukoliko se redovito koristi, može biti sasvim dovoljna da nestanu i da se odgode do kasnije životne dobi.

'Kada je riječ o fotoostarjeloj koži, koži u perimenopauzi i menopauzi, obično su najučinkovitije kombinacije dermatoloških tretmana (kemijski pilinzi, IPL, laser i sl.) u kombinaciji s anti-age kozmetikom kako bi rezultati bili maksimalno produljeni i učinkoviti. No važno je zapamtiti onu 'bolje spriječiti nego liječiti', jer dublje bore nikada nije moguće u potpunosti tretirati. Niti jedan kozmetički proizvod ne može toliko radikalno utjecati na nedostatnu elastičnost kože i gubitak potpornog vezivnog tkiva', napominje farmaceutkinja.

Zanimljivo je to da se u mnogim studijama uvijek najdjelotvornijom pokazala kombinacija peroralne i topičke primjene antioksidanata u raznim kombinacijama. Anita Galić tvrdi da je antioksidativna zaštita od esencijalne važnosti.

'Osobito su popularne antioksidativne kombinacije (npr. vitamin C+ vitamin E + glutation + alfa-lipoična kiselina + CoQ10). Antioksidativna svojstva mnogih vitamina u topičkim formulacijama pokazala su se klinički djelotvornima u prevenciji i reduciranju simptoma fotoostarjele kože. Snažni dokazi postoje za vitamine A, C, E i B3. Među njima se ističu retinol i retinoidi jer imaju važnu ulogu u fotostarenju kože', dodaje farmaceutkinja.

Kozmetički preparati s ekscentričnim sastojcima samo su dobar marketinški trik

U posljednje vrijeme sve su popularniji skupocjeni kozmetički preparati po posljednjoj modi, poput kreme sa zlatnim listićima ili dragim kamenjem, kreme na bazi ljuske kokošjeg jajeta ili zmijskog otrova. Neke od ovih krema dosežu cijene i do nekoliko tisuća kuna.

'Neke kreme imaju u sastavu platinu, ekstrakt pustinjskog kaktusa, minerale vulkanskog podrijetla, ikru i zlato, analoge zmijskog ili pčelinjeg otrova, no za sada nema znanstvenih dokaza o njihovoj djelotvornosti, osim pozitivnih subjektivnih dojmova ispitanika. Za zlatne čestice je poznato da mogu izazvati mikromehaničko trenje, stoga se uopće ne preporučuju osjetljivim tipovima kože, pa neki organski brendovi koriste kao zamjenu zlatnu varijantu mineralnog pigmenta 'mica'. Uzrok astronomskim cijenama skriva se dijelom i u limitiranom broju proizvedenih preparata i ekskluzivnim sastojcima, no to nije mjerilo učinkovitosti preparata', tvrdi Galić.

Prirodno ne znači uvijek i sigurno

Posljednjih godina sve je više malih proizvođača prirodne kozmetike, a pojedini veliki brendovi također su se usmjerili na proizvodnju prirodnih kozmetičkih preparata. Potrošači su sve više osviješteni i žele izbjeći svaki rizik koji mogu predstavljati sintetska kemikalija i diskutabilni konzervansi poput parabena, a posebice na neometani razvoj djece ako je riječ o majkama ili trudnicama. Najprije je dječja prirodna i organska kozmetika postala apsolutni must have, a potom se taj trend proširio na kozmetiku za svaku životnu dob.

'Puno se govorilo o negativnim učincima ftalata, natrijevog lauril-sulfata i parabena na nastanak karcinoma, pa se primjenom prirodne kozmetike (koja takve sastojke ne sadrži) takav rizik apsolutno izbjegava. Za organsku i prirodnu kozmetiku zabranjena je uporaba sastojaka sintetskog porijekla, a to su: organska bojila, sintetski mirisi, silikoni, parafini i naftni derivati, mineralna ulja itd. Danas je na tržištu mnogo takvih kozmetičkih proizvoda, no uvijek je poželjno posavjetovati se sa stručnjakom jer prirodno i biljno ne znači nužno i apsolutno bez rizika. Neki pacijenti su alergični na sastojke iz eteričnih ulja, biljne ekstrakte i slično te je u tom slučaju za pacijente s jako osjetljivom kožom bolje potražiti dermokozmetički sastojak bez konzervansa, mirisa i sl., nego prirodni kozmetički proizvod s mnoštvom sastojaka iz eteričnih ulja. Danas dermokozmetički brendovi imaju i prirodne, pa čak i organske linije', tvrdi Galić i napominje kako je najsigurnije mjesto za kupovinu kozmetičkih preparata uvijek i isključivo ljekarna.

Izbjegavajte sumnjive sastojke i proizvode s neutemeljenim tvrdnjama

Po zakonu, na tržištu ne bi smio biti nijedan proizvod koji je štetan za zdravlje i upravo zato su oni ispitani, koji se mogu kupiti u ljekarnama, najsigurniji izbor. Osim što se preporučuje kozmetičke proizvode kupovati na provjerenim mjestima, na kojima imamo mogućnost posavjetovati se sa stručnjakom, njihova potencijalna štetnost uvjetovana je i zdravstvenim stanjem.

'Za trudnice je potencijalno štetan anti-age serum ili krema s visokom koncentracijom retinola (vitamina A) jer se u koži može pretvoriti u tretinoin koji može djelovati štetno na plod. Potencijalno štetan je i svaki kemijski piling u višim koncentracijama (glikolna, salicilna, mliječna kiselina) ukoliko je pacijent uvijek reagirao pretjeranom osjetljivošću kože na takve pripravke.

Izbjegavajte kozmetiku koja ima nedozvoljene ili neutemeljene zdravstvene tvrdnje te onu koja se predstavlja da je 'do sada skrivena tajna liječnika' ili koja je 'učinkovitija od lijeka'. Djeca, trudnice i dojilje uvijek trebaju paziti da koriste kozmetiku koja je prilagođena tom periodu života, da ona ima što manje sastojaka, a posebice one koji su diskutabilni. Primjerice treba izbjegavati eterična ulja za dojenčad, parabene do treće godine života, raspršivače s DHA-om za samotamnjenje kod trudnica, formaldehid za brazilsko feniranje ili silikonske podloge na koži sklonoj nodulocističnim aknama', upozorava farmaceutkinja.

Sastojci koje je potrebno potražiti na kremama za njegu kože

Bombardirani smo razbacivanjem kozmetičkih termina koji zvuče obećavajuće, poput antioksidacijskog svojstva, flavonoida, hijaluronske kiseline, raznoraznih vitamina, regeneracije kože i slično. U moru silnih preparata koji su dostupni na tržištu današnjem potrošaču teško je suočiti se s odabirom idealnog kozmetičkog proizvoda, no najjednostavniji savjet koji farmaceutkinja Anita Galić preporučuje je potražiti proizvod koji prvenstveno osigurava svakodnevnu hidrataciju i zaštitu, a tek potom se usmjeriti na specifične probleme kao što su bore, hiperpigmentacija ili crvenilo kože.

'Najučinkovitijima smatram one kozmetičke sastojke za koje postoje znanstveno dokazane studije o njihovoj djelotvornosti, neškodljivosti i mehanizmu djelovanja. Neki od njih su već desetljećima na tržištu i još uvijek im se po učinkovitosti nisu približili ni neki najmoderniji sastojci. Tu svakako ubrajam retinol i derivate retinola (retinil palmitat, retinaldehid) te ih stavljam na uvjerljivo prvo mjesto. Retinol je godinama u primjeni u anti-age pripravcima, preparatima za depigmentaciju, problematičnu kožu i sigurno je zlatni standard u kozmetičkoj dermatologiji. Potom su tu novi inkapsulirani oblici vitamina C i E koji u sinergiji čine dobitnu antioksidativnu kombinaciju za sve tipove kože, kao i za svaku dob. Koloidna zob, betaglukan iz zobi i polifenoli zelenog čaja (katehini) su idealni i provjereni sastojci za umirivanje najosjetljivijih tipova kože, od akni do atopijskog dermatitisa', ističe Galić.

Noviji sastojci koji će, prema riječima farmaceutkinje Galić, tek doživjeti pravi kozmetički bum su piknogenol iz bora, ferulična kiselina iz zelene kave, kurkumin iz indijskog šafrana te ekstrakti ružmarina i timijana, kao iznimno snažni antioksidanti koji će začiniti kozmetičku budućnost.