Simpatični biljni terariji veliki su hit kad je riječ o uzgoju biljaka, a osim što su zahvalni za početnike, savršeni su za male prostore. Sviđa vam se ta ideja? Evo što morate znati o popularnom trendu koji ima sve više obožavatelja
Biljni terariji minijaturni su vrtovi koji rastu unutar staklene posude, tzv. vrtovi u boci.
vezane vijesti
Terariji su jako slični malim staklenicima jer povećana vlaga omogućuje uzgoj egzotičnog tropskog bilja te onih poput mesožderki, a koje zahtijevaju visoku vlagu.
Ovakvi biljni vrtovi nisu zahtjevni kad se radi o uzgoju, a savršeno izgledaju na svakoj prozorskoj daski.
Pod pravim uvjetima biljni terarij simulira zatvoreni ekosustav: tijekom dana ugljični dioksid i voda apsorbiraju se i oslobađaju kisik. Noću se pak kisik apsorbira i ponovno oslobađa ugljični dioksid.
Minijaturni kućni vrtovi u staklenim posudama nazivaju se i vječnim terarijem jer se lako održavaju u savršenom stanju i ne zahtijevaju puno održavanja.
Razlikujemo dvije vrste terarija: otvoreni terariji za uzgoj sukulenata i kaktusa i zatvoreni terariji za biljke koje vole dosta vlage. U otvorenom terariju nema dugotrajnog zadržavanja vlage te su idealni za uzgoj biljaka koje vole svjetlost. Materijali potrebni za izradu su staklena posuda, kameni obluci, ugljen, supstrat, mali sukulenti i škarice za njihovo uređivanje.
Budući da će se u staklenoj posudi stvoriti topla vlažna klima, tropske biljke najprikladnije su za vaš biljni terarij. Osobito je popularna ljupka mini orhideja u različitim oblicima. I prekrasna orhideja phalaenopsis, ali i druge vrste kao što su cymbidium ili dendrobium, savršena je za ove simpatične biljne terarije.
Bromelija je također idealna za biljne terarije, kao i mahovina, mala paprat, ukrasna paprika...
Dobar je savjet odabrati biljke različite visine, oblika i boje, a za veći efekt možete dodati mahovinu, malu paprat, sjemenke trave...
Slojevi u terariju trebaju se stavljati pomoću lijevka kako se stranice posude ne bi zaprljale. Zbog drenaže donji sloj treba sadržavati sitan pijesak, oblutke šljunka ili vrlo krupnozrnatog pijeska. Ovisno o veličini posude, drenažni materijal mora biti podjednako raširen po terariju i širine barem 2,5 centimetara, a za široke i duboke posude od pet do šest centimetara. Bitno je da se postigne što bolja drenaža kako tlo ne bi bilo prezasićeno vodom i tako se ugrozili korijen ili sama biljka.
Na vrhu tog drenažnog sloja korisno je rasporediti tanki sloj drvnog ugljena kako bi se omogućili filtiranje i održavanje čistoće. Treći sloj čini tanki pokrov treseta (tresetna mahovina) raširen po prva dva sloja. Time će spriječiti prodiranje tla u drenažni sloj. Zadnji sloj je supstrat za terarij, a možete ga nabaviti u vrtnim centrima ili napraviti sami tako da pomiješate krupnozrnati građevinski pijesak s dijelom supstrata.
Još nekoliko savjeta za njegu biljnog terarija:
Donji sloj važan je za ravnotežu vode, za što možete koristiti grubi šljunak ili granule lave. Potonji upija vodu, a kamenčići pohranjuju vodu u prazninama, kao u našoj podzemnoj vodi.
Ako nema dovoljno svjetla, biljke ne mogu proizvoditi kisik i polako, ali sigurno umiru. Neizravno svjetlo savršeno je za tropsku klimu, pa bi mjesto uz prozor okrenut sjeveru bilo izvrsno za postavljanje biljnog terarija. Na izravnom svjetlu biotop bi se mogao previše zagrijati, što nikako nije dobro. Ako tmurni zimski dani ometaju svjetlost, možete koristiti i LED lampu. Ali pritom treba pripaziti da se u blizini stakla ne stvori prevelika toplina.
Terarij nije potrebno prečesto zalijevati, a za zatvorene verzije potrebno je otvoriti poklopac i pustiti da voda ispari. Ako neki listovi uvenu ili se osuše, potrebno ih je odmah ukloniti da bi se u njemu zadržao zdrav ekosustav. Za najbolje rezultate postavite terarij na mjesto bez izravne svjetlosti.
