Unatoč višedesetljetnim kampanjama protiv pušenja, zbog rasta broja stanovništva porastao je i broj pušača, kažu stručnjaci. Smrtnost bi mogla dodatno rasti jer duhanska industrija sve agresivnije reklamira cigarete na novim tržištima, osobito u zemljama u razvoju, prenosi BBC.

Unatoč tome što već više od pola stoljeća nedvojbeno znamo za štetne posljedice pušenja na zdravlje, danas je svaki četvrti muškarac na svijetu pušač, rekla je dr. Emmanuela Gakidou, glavna autorica studije objavljene u medicinskom časopisu Lancet.

Pušenje je drugi najveći rizični faktor za preranu smrt ili invaliditet, pa je za dodatno smanjenje štetnog utjecaja potrebno pojačati kontrolu duhana, dodala je.

Studija je temeljena na pušačkim navikama u 195 država svijeta od 1990. do 2015.

Stručnjaci su ustanovili da je 2015. gotovo milijarda ljudi svakodnevno pušila, svaki četvrti muškarac i svaka dvadeseta žena. To je ipak manje u odnosu na 1990., kada je pušio svaki treći muškarac i svaka dvanaesta žena.

No rast globalnog stanovništva doveo je i do rasta broja pušača, sa 870 milijuna 1990. A broj smrtnih slučajeva uzrokovanih pušenjem, više od 6,4 milijuna u 2015., porastao je u istom razdoblju za 4,7 posto, ističu znanstvenici. Neke su zemlje ipak uspjele ljude odvratiti od pušenja, uglavnom kombinacijom visokih poreza, upozorenja na pakiranjima i edukacijom.

U razdoblju od 25 godina Brazil je smanjio broj pušača s 29 na 12 posto među muškarcima i s 19 posto na osam posto među ženama. No stanje u Bangladešu, Indoneziji i na Filipinima nije se promijenilo od 1990. do 2015.

U Rusiji je u tom periodu broj pušačica porastao četiri posto, a slična je situacija u brzorastućim gospodarstvima u Africi, upozoravaju znanstvenici.