Osim što je pristojna, isprika, kažu, pomaže i u održavanju unutarnjeg mira. Međutim, najnovije istraživanje kaže da stvari i nisu baš tako jednostavne. Točnije, ljudima nije dovoljna  verbalna isprika.

'Očekivanja od isprike, odnosno traženja i davanja oprosta, precijenjena su. Kažu nam da se nakon oprosta osjećamo bolje i da zaboravimo na ružne stvari, ali to nije baš tako', ističe David De Cremer s roterdamske škole za menadžment koji je radio na istraživanju.

Kako pokazuje istraživanje, osobna percepcija svakog čovjeka iznimno je važna u svakoj konfliktnoj situaciji u životu. Naime, ljudi koji su zamišljali ispriku osobe koja ih je povrijedila, a nisu je dobili u stvarnome životu, osjećali su se zadovoljnije i sretnije od onih koji su stvarno dobili verbalnu ispriku.

Ne zna se točno zašto ljudi tako reagiraju, ali stručnjaci smatraju da se radi o nepovjerenju koje vlada među ljudima. Živimo u nesigurnim vremenima u kojima se ljudi, kako kažu stručnjaci, zapravo boje jedni drugih i kad dobiju verbalnu ispriku, u nju uglavnom - ne vjeruju.