Žene niže od 1,53 m i muškarci niži od 1,65 m znatno su skloniji kardiovaskularnim tegobama od žena viših od 1,66 m i muškaraca viših od 1,73 m, po studiji objavljenoj u European Heart Journalu.

Ovi rezultati upućuju da bi se nizak rast trebao uvrstiti na popis poznatih čimbenika rizika srčanih bolesti, kao što su pretilost i povišena razina kolesterola, ističu finski istraživači koje je predvodila Puula Paajanen sa sveučilišta u Tampereu.

Veza između rasta i srčanih tegoba istraživala se u mnogim studijama u zadnjih šezdesetak godina, ali su rezultati uvijek bili oprečni. 'Zaključak našeg istraživanja je jasan: nizak rast se povezuje s povećanim rizikom od srčanih bolesti (angina pectoris, infarkt)', rekao je profesor Jaakko Toumilehto sa sveučilišta u Helsinkiju, komentirajući ovu novu studiju.

No znanstvenici još nisu otkrili uzroke te povezanosti. Ipak, niski ljudi ne moraju se brinuti, rekla je Paajanen.

Visina je samo jedan od čimbenika koji utječu na pojavu srčanih bolesti, po njezinu mišljenju. Na visinu ne možemo utjecati, ali zato možemo paziti na težinu i na način života (pušenje, alkohol, tjelovježba), dodala je. Osim toga, ako si visok, ne znači da si zaštićen od infarkta, upozorava Toumilehto.