Prosječan mozak teži 1,36 kilograma - ili oko dva posto ukupne tjelesne težine. No također troši i do 20 posto tjelesne energije, više nego bilo koji drugi organ, kao i 20 posto kisika.

Jedna je od najvećih zagonetki mozga kakvu ulogu igra u spolovima. Primjerice, čini se da su žene sklonije demenciji i depresiji, a neurološka oboljenja poput Parkinsonove bolesti više ugrožavaju muškarce, piše Mail Online. Još su kontroverznija istraživanja koje tvrde da spol ne samo da utječe na zdravlje mozga, nego i na način na koji funkcionira.

'Sve više istraživanja otkriva da su muški i ženski mozak puno drugačiji nego što se ranije mislilo,' kaže neuropsihijatrica dr. Louann Brizendine, autorica knjige 'Ženski mozak i muški mozak' (The Female Brain And The Male Brain). Evo nekih znanstvenih teorija.

Muškarci imaju veći mozak (ali manje aktivan)
U prosjeku je muški mozak osam do 10 posto veći nego mozak žena. Također su neka područja muškog i ženskog mozga različitih veličina. Studija znanstvenika s Harvarda otkrila je da su dijelovi frontalnog režnja, koji regulira donošenje odluka i rješavanje problema, proporcionalno veći kod žena.

Kod muškaraca parijetalni korteks, koji pomaže prostornoj percepciji te amigdala, u kojoj se izaziva borba, pokriva veće područje što znači da će muškarci vjerojatno brže osjetiti opasnost i na nju brže reagirati. Razine aktivnosti u mozgu žene i muškaraca su također drukčije. 'Ženin mozak nikad ne miruje, za razliku od muškog. Zato je žena uvijek na oprezu', kaže britanski neuropsiholog dr. Anne Moir, autorica knjige 'Mozak spolova: Razlike između muškaraca i žena' (Brain Sex: The Real Difference Between Men And Women). 'Tijekom evolucije žene su bile odgovorne za djecu, pa su morale biti posebno oprezne.'

Američki neuroznanstvenik dr. Daniel Amen dokazao je da je kod žena prisutna povećana aktivnost i povećan protok krvi u 112 od 128 područja mozga. No aktivnije ne znači i bolje, kaže on. 'Muški i ženski mozak rade drukčije. Ženski je mozak stalno aktivan, muški je puno mirniji. Prvo nije bolje od drugog, samo je drukčije.'

Tko jače osjeća bol?
Žene osjećaju bol jače od muškaraca te su osjetljivije na dodir. 'Mehanizmi boli u mozgu su različiti zbog spolnih hormona', objašnjava dr. Nick Losseff. 'Muški je fetus okupan u testosteronu od početka što može izazvati takve promjene na mozgu.'

Žene bol procesuiraju drugačije, a pogađa ih više emocionalna bol. Dr. Qasim Aziz, profesor neurologije na Bartsu, kako to može utjecati na naš doživljaj boli. 'Primjerice, poznato je da su neke kronične bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva i fibromijalgije češći u žena. Pretpostavljamo da se veća emotivna reakcija na bol može prevesti na jači osjećaj boli.'

Uzbuđeni mozak kriv je za migrene kod žena
Migrena pogađa i do tri puta više žena nego muškaraca, a taj se fenomen najčešće objašnjava fluktuacijom hormona. No možda postoji još jedan faktor: kod žena se lakše aktiviraju moždani valovi povezani s migrenom, kaže dr. Andrew Charles, sa Sveučilišta u Kaliforniji. Njegovo istraživanje sugerira da kod muškaraca stimulansi poput svjetla moraju biti tri puta veći da bi proizveli isti učinak.

Žene više pate od demencije
'Žene obično pamte bolje i duže od muškaraca', kaže dr. Amen čije je istraživanje pokazalo da povećana aktivnost u hipokampusu žena, području u kojem se događa memoriranje. No dugoročno statistika ne ide u korist žena: gotovo sedam posto žena u dobi od 75 i više godina ima neki oblik demencije u usporedbi s pet posto muškaraca.

Među pacijentima koji pate od Alzheimera žene bilježe brži kognitivni pad od muškaraca, a dvadeset posto više žena umire od te bolesti. Stručnjaci smatraju da je to zbog utjecaja estrogena i testosterona na mozak. 'Mi tek sad počinjemo shvaćati kako postoje značajne razlike u djelovanju mozga žena i muškaraca', kaže Kathryn Abel, profesorica psihijatrije na Sveučilištu u Manchesteru.

'Estrogen štiti žene od neurodegeneracija, a kod muškaraca to čini testosteron. No kada razina testosterona padne kod muškaraca, rezultati nisu dramatični kao kad kod žena padne razina estrogena.' Stoga su žene u postmenopauzi izložene većem riziku od demencije nego muškarci.

No dr. Keith Zakoni, profesor kognitivne neuropsihologije sa Sveučilišta u Hertfordshireu, smatra bitnom i činjenicu da žene češće ostaju kod kuće i brinu za djecu. Iz nekog razloga muškarci su u stanju dulje se odupirati Alzheimeroveoj bolesti.

Iako se to još proučava, jedna od teorija glasi da muškarci imaju bolju kognitivna rezervu budući da su generacijama ranije mnoge žene ostajale kod kuće dok su muškarci radili i tako morali svoj mozak dulje zadržati aktivnim.

Žene su sklonije depresiji
Žene će dva puta vjerojatnije proći kroz epizodu velike depresije nego muškarci, a osobito su sklone tijekom hormonskih promjena. 'Ukupni dokazi sugeriraju da muškarci i žene emocije procesuiraju drukčije, kaže dr. Moir. 'Postoji nekoliko razlika u području u kojem se obrađuju emocije zbog čega žene češće zauzimaju negativnije stajalište o situacijama te više brinu o problemima. To remeti obrasce spavanja, a ako ne spavate, postajete depresivni.'

Dr. Abel dodaje da te razlike mogu biti posljedica hormona. 'Razlike u strukturi žensko i muškog mozga dijelom su uzrokovane genima, a dijelom hormonima koje mozak primjećuje.' Ženski mozak ima više receptora koji prepoznaju prisutnosti estrogena od muškog. Također imaju više od jednog enzima koji pretvara testosteron u estrogen.

'U odrasloj će dobi žene dva puta vjerojatnije razviti depresiju, a muškarci će dva puta vjerojatnije razviti shizofreniju.'

Zašto žene prije promisle nego što kažu 'hop'
Muški mozak bolje reagira na vizualne poruke u oglasima, a žene reagiraju na detalje pa će bolje apsorbirati ukupnu sliku. Žene imaju više predfrontalnih stanica u korteksu mozga, području koje kontrola rasuđivanje, planiranje i savjesnost. Taj dio kontrolira impulse što može objasniti zašto žene imaju tendenciju da promisle prije nego što skoče.

Žene i čokolada
Muškarci i žene reagiraju na jedenje čokolade u različitim dijelovima mozga, tvrdi jedna nizozemska studija. Žene imaju smanjenu aktivnost u hipotalamusu, koji kontrolira osjećaj gladi pa moraju jesti više kako bi postigli sličan učinak kao i muškarci. Rezultati studije pokazuju da se muškarci i žene razlikuju u odgovorima na osjećaj sitosti te ukazuju da se reguliranje unosa hrane u mozgu može razlikovati među spolovima.

'Postoje jasne razlike među spolovima. Studije pokazuju da žene više žude za šećerom i masnoćama, a muškarci više žude za mesom', objašnjava dr. David Katz s Yalea. Možete kriviti i naše pretke, pećinske ljude. 'Takve razlike imaju smisla u evolucijskom smislu', kaže dr. Katz. 'Muškarci su trebali više proteina kako bi izgradili mišiće i bili sposobniji za preživljavanje. Žene su morale obaviti posao prokreacije pa im je trebalo više masnih naslaga kako bi se bebe mogle razvijati u trbuhu.'

Stres čini muškarce ljutitima, a žene razgovorljivima
Stresne situacije aktiviraju dio mozga koji se zove amigdala koji obrađuje strah, agresiju i akciju. U muškaraca se javlja odgovor 'borba ili bijeg', ženska reakcija je najčešće pokušaj sprijateljavanja.

Larry Cahill, profesor neurobiologije sa Sveučilišta u Kaliforniji kaže kako je muška amigdala aktivnija na desnoj strani, a ženska na lijevoj strani.

Lijeva je strana je povezan s područjem koji upravlja emocijama i samosviješću. 'Muškarci pod stresom žele se istrčati, ispuhati i imati prostor za sebe. Žene pod stresom oslobađaju više hormona oksitocina, koji je povezan s osjećajima ljubavi, spokoja, zaštite i sigurnosti. Žene obično žele razgovarati s prijateljima kako bih ih ohrabrili.'

I na kraju - seks!
Oksitocin je hormon koji se oslobađa u mozgu i stvara osjećaj ljubavi i sigurnosti za vrijeme seksa. Žene proizvode više ovog hormona, dok se kod muškaraca oslobađa dopamin, hormon ugode. 'I to može biti zarazno', kaže dr. Arun Ghosh, liječnik iz Liverpoolu.

Redovi seks može kod oba spola pomoći da se razviju nove moždane stanice, tvrde znanstvenici s Princetona. Što se više seksate, više vam stanica u mozgu može narasti. 'Tijekom orgazma su neuroni aktivniji', kaže Barry Komisaruk, profesor psihologije na Sveučilištu Rutgers.
'Što su neuroni aktivniji, izvući će više kisika iz krvi, a što je krv bogatija kisikom ona će isporučiti više hranjivih tvari.'