Hrvatska, s obzirom na sve stariju populaciju, bilježi porast učestalosti demencije, posebice Alzheimerove bolesti. Procjenjuje se da oko 100.000 ljudi u Hrvatskoj živi s demencijom, a očekuje se da će se taj broj znatno povećati kako stanovništvo države sve više stari.

Dr. Filip Đerke, specijalizant neurologije iz KB-a Dubrava, prokomentirao je za tportal zanimljive rezultate najnovije studije koja ukazuje na to da digitalna povezanost zapravo može pomoći u održavanju oštrine mozga kako starimo!

'Velika studija, koja je uključivala više od 400.000 ljudi u dobi od 50 i više godina, otkrila je da je korištenje tehnologije, poput računala, pametnih telefona ili interneta, povezano s manjim rizikom od problema s pamćenjem i sporijim kognitivnim padom. To znači da digitalna povezanost zapravo može pomoći u održavanju oštrine mozga kako starite. Istraživači su se također pobrinuli da isključe druge čimbenike poput prihoda, obrazovanja ili zdravstvenih problema, tako da nisu samo korisnici tehnologije bogatiji ili zdraviji - čini se da sama upotreba tehnologije pomaže. Međutim, iako je studija vrlo obećavajuća, važno je zapamtiti da ona ne dokazuje uzrok i posljedicu. Potrebno je više istraživanja da bismo u potpunosti razumjeli kako i zašto tehnologija može zaštititi naše mozgove', rekao je dr. Đerke iz Klinike za neurologiju KB-a Dubrava u Zagrebu.

Ako ste čuli da ljudi govore da nas oslanjanje na tehnologiju može učiniti zaboravnima ili oštetiti naš mozak (ponekad se to naziva 'digitalna demencija'), ova studija pruža snažne dokaze za suprotno, dodaje liječnik.

Tehnologija i mozak

'Umjesto da šteti našem mozgu, čini se da umjerena uporaba tehnologije stvara nešto što se zove 'tehnološka rezerva'. To je slično načinu na koji aktivnosti poput čitanja ili rješavanja zagonetki mogu izgraditi 'kognitivnu rezervu', a koja pomaže u zaštiti od problema s pamćenjem kako starimo. Korištenje tehnologije može stimulirati mozak na složene načine - poput učenja novih aplikacija, rješavanja problema ili održavanja društvene povezanosti na mreži. Ove aktivnosti mogu pomoći da vaš um ostane aktivan i otporan. Dakle, umjesto da nas učini lijenim misliocima, tehnologija bi zapravo mogla biti alat za održavanje zdravlja naših mozgova', kaže.

Ova studija, dodaje on, pokazuje da korištenje digitalne tehnologije može pomoći u zaštiti zdravlja mozga kako starimo.

'Za zdravstvene djelatnike to znači da mogu potaknuti starije pacijente da koriste tehnologiju kao dio svog općeg zdravstvenog plana. Podučavanje digitalnih vještina, poput korištenja aplikacija ili videopoziva, moglo bi pomoći starijim osobama da ostanu mentalno aktivne i društveno povezane, što su ključni čimbenici u sprječavanju kognitivnog pada. Međutim važno je ove preporuke prilagoditi razini udobnosti svake osobe s tehnologijom. Za naše građane zaključak je jasan: umjereno bavljenje tehnologijom može biti dobro za vaš mozak. Aktivnosti poput pregledavanja interneta, igranja igrica ili čavrljanja na mreži mogu pružiti mentalnu stimulaciju i društvenu interakciju. Ove dobrobiti mogu pomoći da vaš um ostane bistar kako starite. Ipak, ravnoteža je važna - previše pasivnog vremena pred ekranom (poput beskonačnog pomicanja) možda neće imati iste pozitivne učinke', ističe dr. Đerke.

Ukratko, tehnologija može biti moćan alat za održavanje kognitivnog zdravlja, ali bi trebala nadopunjavati druge zdrave navike, poput tjelovježbe, dobre prehrane i društvene aktivnosti.

'Promišljeno prihvaćanje tehnologije može učiniti stvarnu razliku u dobrom starenju. Stoga - samo naprijed, istražite nove aplikacije ili se povežite s prijateljima na mreži, to je dobro za vas!' zaključuje liječnik.