Određena hrana topi masti

Teorija 'jedi i mršavi' zasnovana je na pretpostavci da tijelo za žvakanje i probavu određene hrane (jabuka, celer, grejp) troši više nego što ta hrana sadrži kalorija! Iako se neki zaklinju u tzv. dijetu negativnih kalorija, sve su to bedastoće: žvakanjem potrošimo desetak kalorija, a ni probava nije nalik radu u teretani.

Kuhanje uništava vitamine

Neki vitamini, poput vitamina C, termički su osjetljivi, pa je npr. naranču i papriku svakako najbolje jesti sirovu. Međutim, nisu svi vitamini jednako osjetljivi na temperaturu, a kuhanjem se čak i povećava apsorpcija nekih tvari: kuhana rajčica sjajan je izvor likopena. Svakako treba paziti na to da se hrana ne prekuha te rabiti zdrave kuharske tehnike.

Margarin je zdraviji od maslaca

Maslac sadrži zasićene masnoće životinjskog porijekla i, ako ga se jede puno, može povećati LDL kolesterol. Međutim, klasični margarin može biti još gori, jer sadrži tzv. transmasnoće koje ne samo da podižu 'zločesti' kolesterol (LDL), nego i snižavaju onaj dobri (HDL). Srećom, i hrvatski proizvođači slijede trend korištenja modernih tehnologija zgušnjavanja biljnih masti, koje rezultiraju zdravim margarinom s minimalnom količinom ili potpuno bez transmasnoća.

S godinama se debljamo zbog sporijeg metabolizma

Ovo je djelomično točno, jer se metabolizam nakon četrdesete zaista usporava, ali tek 2-3% po desetljeću života. Poštujući razlike među individuama, znanstvenici tvrde da ni u najdrastičnijim slučajevima usporenje nikako ne može biti brže od 5% po desetljeću. No, to nije razlog za debljanje, jer debljamo se samo kad više jedemo nego trošimo. Dakle, treba jesti prema stvarnim potrebama, a ako vam je to problem, više se krećite, vježbajte, fizički radite.

Meso uzrokuje rak

Neki znanstveni krugovi pokušali su povezati kulture u kojima se često jede hrana s roštilja s povećanim rizikom od raka. Prepečeno meso treba izbjegavati iz puno razloga, ali ne postoji nijedno istraživanje koje je dokazalo da bi čak velike količine zagorenog mesa pojedene tijekom života imale ikakve veze s rakom.

 Ipak, o mesu bi se mogle reći neke druge činjenice: da se stoka danas uzgaja na način koji je dvojben i u zdravstvenom i u etičkom smislu, da se pretjeruje s hormonima i antibioticima... No, rješenje je u okretanju ka ekološki i zdravstveno prihvatljivijim načinima uzgoja, a ne u odricanju od mesa. Nutricionisti zastupaju stanovište da su umjerene količine mesa nužne i zdrave.

Nitko ne može bez prejedanja dnevno pojesti preporučenih pet porcija voća i povrća

Najnovije preporuke nutricionista nisu više pet, nego čak devet porcija voća i povrća, no to nije puno: osnovna zabluda je u tome da porcija nije isto što i obrok. Da biste bolje shvatili, dajemo primjer 8-9 porcija raspoređenih u 3-4 dnevna obroka: ½ šalice bobičastog voća za doručak, 1 šalica voćnog soka za užinu, 2 šalice salate od različitog povrća za ručak, te za večeru voćna salata ili svježe voće u količini 1 šalice te 1 šalica povrća kuhanog na pari.

Uz nešto žitarica, mliječnih proizvoda, mesa ili ribe te priloga poput riže, tjestenine i kruha, eto cjelodnevne zdrave prehrane za koju se ne može reći da je preobilna. Dakle, nije nemoguće, nego je čak prilično jednostavno dnevno pojesti najmanje pet porcija voća i povrća. Još više ćete učiniti za zdravlje, ako tijekom dana birate voće i povrće u što više različitih boja, jer to jamči veću raznovrsnost nutrijenata.