Ambrozija je alergena biljka koja proizvodi velike količine peludi koji kod ljudi izaziva alergije. Nalazimo je posvuda, pokraj puteva, uz ceste, željezničke pruge, uz obale potoka i rijeka, u zapuštenim dvorištima… Skriva se često i u kukuruzu, šećernoj repi, krumpiru i ostalom povrću.

Ovaj korov nije problematičan sve do sredine kolovoza, a tada počinje cvjetanje koje traje i tijekom jeseni. Upravo to vrijeme teško je svima koji su alergični na ambroziju.

Nažalost, boj alergičnih u Hrvatskoj je iznimno velik. Procjenjuje se da svaki deseti građanin ima problema s alergijom na ambroziju. Za očekivati je da će taj broji rasti, s obzirom na to da je ambrozija u Hrvatskoj vrlo raširena, a ljudi postaju sve osjetljiviji.

Simptomi i liječenje

Alergiju na ambroziju otkriva kihanje, svrbež nosa, vodeni iscjedak iz nosa, otekline kapaka i otežano disanje. Osobe osjetljive na ambroziju neće imati smetnje pri koncentraciji od 200 zrnaca peludi na kubni metar zraka. Pri koncentraciji od 200 do 1000 zrnaca pojavit će se simptomi, a kad koncentracija prijeđe 1000 zrnaca na kubnom metru zraka simptomi će postati jako izraženi.

Alergija na ambroziju pripada skupini polenoza, alergijskih bolesti koje izaziva pelud. Liječenje se provodi uzimanjem odgovarajućih lijekova. Antihistaminici se daju osobama koje nemaju teži oblik alergije. Pri alergijskoj astmi potrebno je hormonsko liječenje kortikosteroidima, koji se daju u obliku tableta ili otopina za inhalacije pumpicama.

Osobama koje su alergične na ovaj vrlo otporni korov savjetuje se izbjegavanje izlaska iz kuće od pet sati ujutro do deset sati prijepodne, kada je najveća koncentracija. Treba držati zatvorene prozore stana ili automobila ako se putuje da pelud ne bi ulazila.

Vanjske radove treba obavljati neposredno nakon prestanka kiše, kada je koncentracija peludi najmanja, kasno poslijepodne ili predvečer. Preporuka je i pranje kose prije spavanja, ali i često pranje ruku.

Alergične osobe trebaju izbjegavati pušenje, sprejeve protiv kukaca i slične proizvode jer pojačavaju simptome alergije. Bilo bi dobro i da se odjeća i obuća ne suše izvan kuće te da se ne izlazi iz kuće tijekom suhih i vjetrovitih dana. Najidealnije bi bilo promijeniti mjesto boravka dok traje cvjetanje ambrozije.

Kako se boriti protiv ambrozije?

Ambrozija ili pelinolisni limundžik porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je stigla u 19. stoljeću. U Hrvatskoj se prvi put spominje četrdesetih godina prošlog stoljeća, a najčešća je na prostorima između rijeka Save i Drave, ali i uz morsku obalu - Zadar, Istra, otok Krk te uz ušće rijeke Neretve.

Budući da ambrozija najviše raste na zapuštenom zemljištu, potrebno ga je urediti i zasaditi travom. U Hrvatskoj postoje brojne akcije čupanja ambrozije, ali to se treba napraviti u proljeće, kada se korov tek razvija. Kada krene cvjetanje već je kasno.

Ako se ambrozija nalazi na većoj površini, preporuča se košenje. Kosi se prije cvatnje ambrozije, i to do pet centimetara od tla. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati s određenim pesticidima.

U Hrvatskoj se problem ambrozije počeo shvaćati ozbiljno pa se u nekim gradovima, poput Osijeka i Varaždina, organiziraju velike akcije za njezino suzbijanje. Osijek i Zagreb jedini u Hrvatskoj imaju odgovarajuće mjerne stanice za ispitivanje koncentracije peludi ambrozije. Različite udruge nastoje educirati građane pa se izdaju prigodni leci iz kojih se može doznati sve o ambroziji.

Mnogi hrvatski gradovi, uključujući i Zagreb, pokrenuli su inicijativu za uklanjanje ambrozije iz dvorišta, vrtova, neobrađenog zemljišta, javnih zelenih površina te uz javne prometnice. Obveza uklanjanja odnosi se na sve javne i fizičke osobe, a za neizvršenje te obveze izriču se kazne od 200 do 1000 kuna.