Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava 'Mjesec svjesnosti o štitnjači' svake godine u siječnju, s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, a od toga njih 20% stanovnici su Europe.

Kako je pri NZJZ 'Dr. Andrija Štampar' rekla Marija Škes, mag. educ. Reh, problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja koja ne zahtijevaju tretman, pa sve do tumora opasnih po život. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4, hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

Naučite kako sami možete pregledati štitnjaču

Štitnjaču možete pregledati i sami, a zatim se obavezno dalje savjetovati s liječnikom, primijetite li oteknuće:

- Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
- Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
- Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
- Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
- Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.

Što možemo učiniti sami

Loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza najčešći su uzroci problema štitnjače. Prema preporuci Marije Šeks, zahtjevnije poslove i obaveze pametnije je odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, dok imamo više energije. Također, bilo bi dobro ranije otići na spavanje kako biste odmorili organizam za novi dan.

Zdrava i raznovrsna prehrana trebala bi nam i inače biti važna, a posebno kada bolujemo jer namirnice bogate nutrijentima potiču sintezu i pretvorbu hormona štitnjače, poput joda, selena i omega masnih kiselina.

'Namirnice koje je svakako dobro uključiti u prehranu, a ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje. Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućeg ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje', savjetuje Šeks. Dodaje da ih nije nužno u potpunosti izbaciti, već ograničiti unos na dva do tri puta tjedno. Također je dobro što češće jesti hranu bogatu selenom (losos, brazilski oraščići) i cinkom (bademi, bućine sjemenke, piletina, puretina).

Povećajte unos prehrambenih vlakana jer su osobe oboljele od hipotireoze sklone slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru). Prehrana bogata vlaknima (oko 30 grama dnevno) poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice. Ako pušite – pokušajte postupno smanjiti broj cigareta u danu, preporuka je u konačnici prestanak pušenja.

Povećajte unos vode, budući da slab rad štitnjače direktno utječe na metabolizam, pazite da pijete dovoljno vode, najmanje 8 do 12 čaša vode, a izbjegavajte kofein i zašećerena te gazirana pića.

Pokrenite se i naučite upravljati stresom

Obično se preporučuje baviti se nekom fizičkom aktivnosti od pola sata do 45 minuta dnevno. Kako se vježbanje ne bi svelo na još jednu mrsku obavezu, probajte pronaći aktivnost koja vam se sviđa, makar se radi o bržem pješačenju, vožnji biciklom ili nekoj drugoj vrsti tjelovježbe. Ako se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte aktivnosti za samo 10 minuta dnevno i rezultati neće izostati.

Moderan način života svima je donio stres i gotovo je nemoguće izbjeći ga, a dugotrajna izloženost ubrzanom tempu i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja.

'Neučinkoviti načini kojima često pokušavamo smanjiti posljedice stresa (prejedanja, prekomjerno pijenje kave, redovite konzumacije alkohola i nikotina) ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola, nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom', objasnila je Marija Šeks.

Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Važno je i dovoljno spavati, dovoljno vremena posvetiti sebi i svojim potrebama te slušati poruke koje nam šalje tijelo.