Poznato je da se Rim razgledava ili podzemnom ili pješice – vaše noge bi trebale osjetiti čast hodanja po ovom vječnom gradu i fizički umor uslijed njegove prostranosti i bogatstva. Rim se razgledava pješice iz više razloga – zbog temeljitosti koju pruža takav način razgledavanja, poniznosti koju obavezno imate dok gledate njegove znamenitosti te zbog prizemljenosti pogleda i perspektive zbog čega kad pogledate uvis shvatite da ste mali čovjek, ali Božji
Rim ima posebno, gotovo sveto ozračje, ozračje koje daje dojam da se Bog nakon stvaranja svijeta tu malo duže zadržao. Upravo zbog ovog osjećaja blizine Bogu Rim je najveličanstveniji kroz njegove bazilike, koje će vam dati mnogo više od razgledavanja spomenika, grobova, oltara. Primit ćete vjeru, duboki mir i osjećaj da pripadate snazi kršćanstva i Bogu. Ako poslije ovako raspoloženi odete još na pizzu i capuccino, život na zemlji bar na trenutak će biti savršen.
Sve četiri papinske bazilike imaju Sveta Vrata, posljednja vrata desno, koja su inače zatvorena – otvaraju se samo za Svete godine kad hodočasnici prolaze kroz njih da bi dobili oprost grijeha. Bazilika sv. Petra ima i središnja vrata - Vrata Filarete, Vrata dobra i zla, Vrata svetih sakramenata i Vrata smrti, posljednja vrata s lijeva. Kroz ova vrata nikad ne biste trebali ući. Prilikom otvaranja Svetih Vrata Papa triput klekne i triput udari srebrnim čekićem čime se odstranjuje zid te Papa prvi ulazi u baziliku.
Bazilika sv. Petra smještena je prema legendi iznad groba sv. Petra. Ovo je najveličanstvenija i najveća crkva na svijetu, kolijevka kršćanstva, Šefova crkva. Ovo je mjesto gdje vam crkvene knjige, vjera, religija i sve što ste čuli na misama u potpunosti sjedaju na mjesto, oživljavaju pred očima, bude strahopoštovanje i sigurnost. U crkvi je sahranjeno preko stotinjak legendarnih povijesnih ličnosti, a u njezinoj unutrašnjosti može odjednom sjediti 60.000 ljudi. Potreban je jedan cijeli dan kako bi stigli razgledati sve što ova crkva pruža. Zapis na tlu srednje lađe navodi da je čitava građevina dugačka 194 m sa svodom visokim 44 metra.
Crkveni prostor zauzima površinu od 15.160 m², što je idealan prostor za igru skrivača, čak i od samog sebe. Najvrijednije umjetničko djelo bazilike je Michelangelova Pieta gdje svaki nabor Marijine haljine, plašta, tijela i lica djeluje mekano i utješno. Nakon pokušaja njenog razbijanja 1972. zaštićena je neprobojnim staklom. Bazilika sv. Petra ne daje mjesta sumnjama, podsjeća nas da smo dio nečeg vječnog i većeg od nas samih.
Bazilika sv. Ivana u Lateranu, sagrađena na prostoru Lateranskih palača, najstarija je i druga bazilika po važnosti nakon sv. Petra. Nosi počasni naslov Omnium urbis et orbis ecclesiarum mater et caput (lat. majka i glava svih crkava u Rimu i cijelom svijetu). Prema legendi, ako žena povuče karike na ulaznim vratima bazilike, prvo dijete bit će muško.
Bazilika sv. Pavla izvan zidina sagrađena je na mjestu povijesnog groba sv. Pavla i druga je po veličini u Rimu. Nakon velikog požara 1823. potpuno je obnovljena (velikim dijelom slavonskim hrastom), što jasno ukazuje da ćemo, kad se podignemo nakon pada, biti još čvršći i izgrađeniji.
Bazilika sv. Marije Velike sagrađena je na mjestu gdje je prema predaji usred ljeta pao snijeg, što nas podsjeća da se čuda događaju – stoga uvijek treba imati vjere – jer je čudo zaista šteta propustiti. Zvonik ove Bazilike sa svojih 75 m najviši je od svih zvonika rimskih crkava. Sa njega se prostire veličanstveni pogled na Rim, vječni grad.
