Nakon dana ispunjenog zahtjevnim sastancima, suočavanja s iritantnim kolegama i osjećaja stresa zbog rokova nerijetko je teško sve održati pod kontrolom. Jednom kad (napokon) sjednete u automobil ili uđete u svoj dom, može vas obuzeti snažna želja da plačete, vrištite ili da se samo uvučete u krevet i zatvorite vrata sobe.

Kod djece se ovo naziva 'rušenje nakon škole', a izraz je skovala savjetnica i edukatorica za roditelje Andrea Loewen Nair, uvidjevši da nakon dana provedenog u školi jednostavno nemaju energije ni za što.

No ovo iskustvo nije rezervirano samo za njih - i odrasli ga mogu doživjeti. Nazivamo to 'rušenje nakon posla', a stručnjaci za mentalno zdravlje objašnjavaju što se događa u tim trenucima i kako se nositi s time.

'Rušenje nakon posla'

'Od nas se traži da sve postignemo: da se ističemo na poslu puno radno vrijeme, koje često prelazi 40 sati tjedno, da imamo ispunjen osobni život, da nađemo vrijeme za vježbanje, pripremu zdravih obroka, putovanje te da tražimo taj neuhvatljivi balans između posla i privatnog života', istaknula je psihoterapeutkinja Jenny Maenpaa.

Balansiranje mnogim ulogama, zadacima i neodgodivim obavezama ostavlja nas prepuštene vlastitim resursima, a oni su nerijetko preslabi da bi dugoročno bili održivi.

'U nekom trenutku ponestane nam volje i energije da održavamo smirenost i sabranost te kao da se sve počinje urušavati u nama', rekla je Maenpaa.

I dok se s neugodnim emocijama na poslu nosimo tako da ih potiskujemo, zato što ćemo si teško dozvoliti plač za radnim stolom ili izljev bijesa na šefa, kada dođemo kući - naš organizam osjeća se dovoljno sigurno da krene otpuštati sve što se nagomilavalo tijekom dana.

Iako to može iskusiti baš svatko, stručnjaci ističu da je 'rušenje nakon posla' češće kod menadžera, osoba koje su pod stalnim pritiskom ili rade u toksičnom okruženju, kao i kod onih koji ne znaju upravljati svojim vremenom.

Simptomi 'rušenja nakon posla'

S obzirom na to da je pojam nov, ne postoji dokazana lista znakova koji bi upućivali na ovaj problem, no sasvim je jasno da se svi svode na isti nazivnik - premorenost.

'Osjećaj iscrpljenosti, nedostatak energije za druge aktivnosti, čak i za one koje inače jako volite, kao što je vježbanje, provođenje vremena s obitelji ili sudjelovanje u društvenim aktivnostima ili hobijima, povećana osjetljivost, manje strpljenje i općenito osjećaj krhkosti - najčešći su simptomi', objasnila je Maenpaa.

Učinci nisu samo mentalni i mogu se manifestirati kao glavobolja te bolovi u trbuhu i leđima itd.

'Ovi simptomi sami po sebi često su znakovi anksioznosti, depresije ili nekog drugog poremećaja raspoloženja, ali ako se redovito pojavljuju tijekom istog perioda, kao što su odlazak s posla i dolazak kući, mogu ukazivati na specifičan okidač povezan s radom i krajem radnog dana', istaknula je psihologinja.

Kako si pomoći?

'Za početak, pripremite se na to da ćete se tako osjećati kad dođete kući i napravite sve što možete da si olakšate - bilo da je to određeno jelo, omiljena serija ili playlista', rekla je Maenpaa i nastavila:

'Na poslu se zaštitite razvijanjem vještina upravljanja stresom i postavljanjem granica tako da naučite odlučno i asertivno reći 'ne'. Također, uzimajte pauze koje mogu smanjiti osjećaj preplavljenosti.'

Dodala je i da je bitno iskoristiti putovanje kući za predah i opuštanje, bilo da birate tišinu, slušanje glazbe ili neke emisije.

'Dugoročno težite odabiru okruženja koje je manje toksično i više u skladu s vašim vrijednostima', savjetuje.

Također, nastavila je, razmislite o tome što dovodi do toga da se čim dođete kući 'srušite' i kako biste to mogli riješiti. To može biti neki sastanak, obavljanje mrskih zadataka ili rad na nekoj drugoj funkciji na istom poslu.

Istaknula je da je ključno posvetiti se umirujućim aktivnostima kada dođete kući, ali i važnost validacije i normalizacije ovog stanja.

'Bavljenje 'rušenjem nakon posla' može biti teško. Važan korak može biti validiranje kako se osjećate u tom trenutku, tj. jednostavno priznanje tipa - stvarno sam osjećao/la da sam gurnut/a izvan svojih kapaciteta danas i sada sam stvarno iscrpljen/a. Briga o sebi znači poštivanje svojih osjećaja.'

Zatim prijeđite u režim samopomoći. 'Možda trebate izaći i prošetati se, raditi nešto zabavno s prijateljem ili jednostavno gledati nešto preko svoje omiljene usluge za streaming. Umirujuća glazba i topla kupka uvijek su odlične opcije', rekla je psihologinja.

Za kraj, stručnjakinja ističe da se kao velika pomoć pokazuje učestala tjelovježba, ali i aktivnosti koje možete raditi kod kuće - od plesanja i 'blesiranja' s djecom, preko otpuštanja emocija vrištanjem u jastuk, do vođenja dnevnika i redovite meditacije.